"Novi hibridi i sorte štite se kao intelektualna svojina, a sa starim sortama to nije slučaj. To znači da se paradajz jabučar, paprika somborka, pa i druge sorte povrća mogu bez problema gajiti i van naše zemlje", kaže prof. dr Žarko Ilin.
Тradicionalne sorte iz Srbije nisu zaštićene, pa ih može gajiti i prodavati ko god želi, pišu Novosti. Tako se dešava da, kada poljoprivrednici žele da poseju kupus iz Futoga, kupe seme "futoškog zelja", proizvedeno u Sloveniji. Isto je i sa paradajzom volovsko srce ili novosadski jabučar.
"Novi hibridi i sorte štite se kao intelektualna svojina, a sa starim sortama to nije slučaj. To znači da se paradajz jabučar, paprika somborka, pa i druge sorte povrća mogu bez problema gajiti i van naše zemlje. Sa druge strane, međutim, mora se reći kako Srbija stvari nije prepustila slučaju, tako da je, 2010. Zakonom o zaštiti bilja regulisano i očuvanje ovih dragocenih genetskih resursa", napominje prof. dr Žarko Ilin, sa Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada.
Dodao je da desetak ozbiljnih naučnih instituta u Srbiji radi na očuvanju starih sorti, ukoliko prestane komercijalni interes za njihovu proizvodnju. Trenutno se na ovoj listi nalazi 111 raznih sorti. "Imali smo ranije njih 360, ali je veći deo njih prestao da se ozbiljnije gaji, tako da su izbrisane iz registra. To ne znači da se one neće jednog dana vratiti, samo ako neko pokaže interesovanje za njih, i ako ih malo ozbiljnije potraži i odneguje", smatra Ilin.
Navodi da seme koje se plasira na tržište Srbije, kako ono iz uvoza, tako i domaće, mora da zadovoljava stroge standarde kvaliteta i ne sme da ga proizvodi bilo ko: "Poljoprivredna i fitosanitarna inspekcija vode računa o tome i onaj ko kupi deklarisano seme, pa bilo ono iz Slovenije, Hrvatske, Bugarske ili Srbije, mora da dobije ono što je pazario".
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autorka