Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bukovača
  • 22.10.2015. 08:00

Sve o gajenju bukovače na malom gazdinstvu

Bukovača je jednostavnija za uzgajanje od većine drugih gljiva. Predstavlja šansu za mala gazdinstva.

Foto: Seminarski rad
  • 28.338
  • 1.673
  • 1

Bukovača (Pleurotus ostreatus) je veoma ukusna jestiva gljiva koja se odlikuje visokom hranljivom vrednošću. Sadrži dosta proteina koji su po svom sastavu slični životinjskim. Odlikuje se i malom količinom masti pa je odlična kao dijetalna hrana. U svom sastavu ima niz vitamina i minerala. Od davnina Kinezi bukovaču koriste u ishrani i kao lekovitu gljivu za jačanje imuniteta.

Visoki prinosi i otpornost na bolesti

Na našem području bukovača se spontano nalazi u prirodi. Raste u jesen i ranu zimu. Česta je u listopadnim šumama gde se, najčešće tokom jeseni, može videti na panjevima bukve, breze, graba, topole, vrbe i sličnih vrsta. Javlja se i na voćkama. Prvenstveno raste na mrtvom drvetu, a ukoliko se pojavi na živom to je znak da je drvo zbog nečega oslabilo.

Klobuk gljive je širine od 5 do 20 cm. Boja gljive zavisi od temperature i starosti. Na nižim temperaturama šešir je tamnije boje, a sa starošću gljiva postaje tamnija. Kod mlade gljive, rub klobuka je savijen na dole, kasnije se izravnava i zatim se savija prema gore. Meso gljive je bele boje, prijatnog mirisa i ukusa. Bukovača se može proizvoditi tokom cele godine u kontrolisanim uslovima, u kratkom ciklusu proizvodnje i na malom prostoru. Odlikuje se visokim prinosom i otpornošću na različite bolesti i štetočine.

Kako pripremiti supstrat?

Može da se gaji na različitim supstratima. Prvobitno je gajena na drvenim oblicama listopadnog drveća, dok se danas najviše gaji na pripremljenim supstratima. Za pripremu supstrata najčešće se koristi slama žitarica (pšenična, zobena, ječmena slama), livadsko seno, kukuruzovina i slični celulozni materijali. Ovakve supstrate micelijum brže prorasta nego drvo i postižu se veći prinosi. Slama koja se koristi u proizvodnji treba da je suva, zdrava, sjajna, žuta, bez znakova truljenja i prisustva plesni, a takođe ne sme da sadrži zemlju. Potrebno ju je usitniti na 2 - 5 cm. Slama se može kombinovati i sa drugim materijalima:

  • 80% slame i 20% sena ili piljevine
  • slama i 30 - 70% kukuruzni oklasci
  • slama i 25 - 50% kukuruzovine
  • slama i 10 - 30% slame soje ili graška

Treba napomenuti da je pšenična slama najbolji izbor jer stvara idealne uslove za razvoj micelijuma. Ukoliko se supstrat pravi u kombinaciji sa nekim drugim materijalima, treba kontrolisati ph vrednost. Supstrat treba da bude neutralan ph 7.

Supstrat (slama) se priprema termičkom obradom jer je potrebno sprovesti njegovu dezinfekciju. To se najčešće obavlja kuvanjem slame na 100°C oko pola sata ili prelivanjem vrelom vodom temperature 60 - 65°C. U vreloj vodi slama ostaje potopljena 24 sata. Nakon toga se vadi na foliju i prekriva drugom folijom i ostavlja da se temperatura slame spusti ispod 30°C. Vlažnost supstrata treba da bude 60 - 65%. Nakon toga se obavlja zasejavanje micelijuma.

Postupak zasejavanja micelijuma

Optimalna temperatura supstrata je 25 - 28°C. Viša temperatura ubija micelijum. Zasejavanje micelijuma se obavlja u plastičnim vrećama. Težina vreća je do 25 kg. Leti težina vreća treba da je manja od 20 kg zbog opasnosti samozagrevanja unutrašnjosti supstrata i ugibanja micelijuma. Uglove vreća potrebno je malo odseći da bi suvišna voda izašla iz supstrata. Plastične vreće mogu da se perforiraju pre stavljanja supstrata. Iseku se rupe promera 1 - 1,5 cm na svakih 10 cm. Ako se plastične vreće perforiraju pre stavljanja supstrata, potrebno je obratiti pažnju na vlagu u supstratu tokom prorastanja. Ukoliko se plastične vreće ne perforiraju, u vreći se zadržava potrebna vlaga tokom procesa prorastanja i tek nakon toga je potrebno napraviti otvore kroz koje će prorasti gljive. Ako se vreće ručno pune, na svaki sloj supstrata stavlja se sloj micelijuma. Na 16 - 18 kg supstrata dovoljno je 0,5 l micelijuma.

Proces prorastanja

Prorastanje je faza koja se može odvijati u istoj prostoriji u kojoj se odvija i plodonošenje. Međutim, ako se radi samo sa jednom prostorijom, potrebno je mesec dana čekati da prođe plodonošenje, što dovodi do gubitka u proizvodnji. Najbolje je imati dve prostorije, jednu za prorastanje i drugu za plodonošenje. Na taj način imamo neprekidnu proizvodnju. Razmak između vreća treba da bude 5 cm zbog nesmetane cirkulacije vazduha. Temperatura vreće tokom prorastanja treba da bude 25 - 28°C. Zavisno od soja, prorastanje traje 18 - 20 ili čak 30 dana. Tokom tog perioda nije potrebna svetlost i vlaga. Nakon što micelijum proraste vreću, masa supstrata pobeli i tada se obavlja šokiranje vreće. Temperatura prostorije se naglo spušta do 14°C da bi se u unutrašnjosti vreće postigla temperatura od 16°C. Nakon toga vreće se prebacuju u prostoriju za plodonošenje.

Plodonošenje i berba

U prostoriji za plodonošenje temperatura vreće se povećava na 17°C i u ovoj fazi, za normalan rast, bukovača zahteva svetlost i vlagu. Ukoliko na vrećama nisu probušene rupe, sada je trenutak da se one naprave. Vlaga u prostoriji treba da bude oko 90%. Potrebno je obezbediti odgovarajuće osvetljenje i ventilaciju. Razmak između vreća u redu je 40 cm. Od zasejavanja do prve berbe prođe 25 - 30 dana. Plodovi dospevaju u talasima svake dve sedmice. U prva tri talasa ubere se 70% prinosa. Pravi trenutak berbe je kada se klobuk ispravi. Obično sojevi bukovače rastu u buketu koji se bere kada se većina klobuka izravna.

Bukovača daje prinos 25% od težine supstrata. Ubrana može da se čuva na temperaturi 3 - 4°C tokom 5 dana. Takođe, bukovača može da se zamrzava, marinira i konzerviše na druge načine.

Foto: Seminarski rad "Uzgoj gljive bukovače"


Tagovi

Prinosi Gljiva Berba gljiva Lekovite gljive Supstrat Bukovača Proces prorastanja Gubici u proizvodnji Plodonošenje Zasejavanje micelija Listopadne šume Slama žitarica


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ova godina biće rekordna po uvozu krompira, posebno iz Rusije i Belorusije. Kao razlog tome stručnjaci ističu sušnu prošlu godinu, te da je zbog toga rod podbacio. Ratko Vukićević, predstavnik proizvođača krompira, navodi da je proizvodnja... Više [+]