Plodored je vrlo bitan u proizvodnji krompira, a najbolje predusevi za krompir su deteline, detelinsko - travne smeše, bob i grašak.
Za postizanje visokih i stabilnih prinosa krompira, dobrog kvaliteta mora se ispoštovati puna agrotehnika u procesu proizvodnje. Ona se odnosi na: izbor parcele, plodored, kvalitetno seme, primenu NPK đubriva i stajnjaka, dobru zaštitu od korova, bolesti i napada štetnih insekata i navodnjavanja, piše Nenad Erceg za PSSRS. Sorte krompira kod nas se dele prema dužini vegetacije na:
Plodored je vrlo bitan u proizvodnji krompira, a najbolji predusevi za krompir su deteline, detelinsko - travne smeše, bob i grašak. Strna žita mogu biti predusevi za krompir, ali su lošiji od prethodno navedenih. Krompir može podneti i monokulturu, ali se ne preporučuje zbog prenosa određenih bolesti i štetnih insekata.
Po pravilu, krompir na isto mesto dolazi nakon dve do tri godine. Nažalost najveći broj poljoprivrednih proizvođača ne poštuje plodored iz nekoliko razloga, a najčešće zbog nedostatka obradivih površina. Krompiru najviše odgovaraju propusna, rastresita, peskovito - humusna zemljišta sa mrvičastom strukturom i bogata organskim materijama sa što više humusa. Zbijena, močvarna, ilovasto - glinovita zemljišta nisu pogodna za proizvodnju krompira. Krompir može da podnosi slabo kisela zemljišta sa pH 5,5 - 6,5 .
U jesen potrebno je izvršiti duboko oranje na dubini 30 - 35 cm sa vlagom od 60 - 70 % PVK. Najpogodni period za izvođenje ove operacije je novembar mesec. U rano proleće potrebno je izvršiti zatvaranje brazde čim to dozvole vremenski uslovi sa ciljem uništavanja izniklih korova, ravnanjem terena i sprečavanjem gubitaka vode.
Sa đubrenjem treba započeti pred zimsku brazdu kada se u zemljište unese 40 t/ha pregorelog stajnjaka. U proleće se daje predsetveno 1200 kg/ha NPK, za prihranu 300 - 400 kg/ha KAN 27% , folijarno 1 - 2 prihrane godišnje za postizanje visokih i stabilnih prinosa od 40 - 45 t/ha, što sve zavisi od niza spoljnih faktora.
Za sadnju treba pripremiti kvalitetno seme, određene kalibraže 60 - 70 g, koje treba naklijati tako da se dobije što kvalitetnija klica, kraća i deblja do 1,5 - 2 cm, različitih boja zavisno od sorte krompira.
Nakon naklijavanja, krompir treba seći tako da se od jednog dobije četiri do pet komada sa po 1 - 2 klice. Na taj način zasađeni krompir brže niče i količina semena po hektaru smanjuje se sa 2.000 - 2.200 kg na 1.700 kg/ha.
Vreme sadnje krompira zavisi od više faktora: područja gdje se gaji, tipa zemljišta i vremenskih uslova. Sadnja ranog krompira obično počinje 10. do 15. marta, što sve opet zavisi od vremenskih uslova. Kasni krompir sadi se od 10. do 20. aprila.
U mere nege krompira spadaju:
Rani krompir (mladi krompir) vadi se ranije sa prosečnim prinosom od 15 -20 t/ha, ali znatno je skuplji od kasnog koji se vadi u septembru, oktobru (zavisno od vremenskih uslova) sa prosečnim prinosom od 40 - 45 t/ha.
Izvori
Tagovi
Autorka