Paprika dospeva za rasađivanje kada ima osam do 10 obrazovanih listova, sa debelim elastičnim stablom visine 15-25 cm, formiranim cvetnim pupoljcima.
Paprika zahteva plodno i idealno pripremljeno zemljište. Pogoduje joj ono neutalne ili slabo kisele reakcije. Đubrenje paprike obavlja se organskim i mineralnim đubrivima. Mineralno treba uneti pre osnovne obrade na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta i u vidu prihrane različitim vodotopivim đubrivima po različitim fazama razvoja, podseća stručnjak za povrtarstvo Poljoprivredno stručne službe Šabac Darko Simić.
Zavisno od zahteva tržišta i i zagrevanja zaštićenog prostora moguće je organizovati proizvodnju tokom cele godine. Ukoliko se paprika proizvodi u zaštićenom prostoru, gde postoje uslovi dopunskog zagrevanja, što je sve češći slučaj, rokovi setve se mogu tačno planirati u odnosu na zahteve tržišta i u zavisnosti od biologije biljke.
U zaštićenom prostoru paprika se uglavnom proizvodi iz pikiranog rasada. Dospeva za rasađivanje kada ima osam do 10 obrazovanih listova, sa debelim elastičnim stablom visine 15-25 cm, formiranim cvetnim pupoljcima. Rasađuje se kada je temperatura zemljišta 22 do 23 stepana. U hladnom zemljištu biljka zaostaje u porastu, navodi Simić.
Krupnoplodne sorte paprike sade se na 80 cm razmaka između redova, a 40 cm u redu. Kod sitnoplodnih sorti primenjuje se rastojanje 80 cm između redova, a 25-30 cm među biljakama. Nakon sadnje sledeća mera je zalivanje biljaka, a šest do sedam dana po rasađivanju treba obaviti prihranjivanje useva.
Kako smo ranije pisali, osim toplote, velike zahteve ima i prema vodi, a što se obezbeđuje navodnjavanjem. Za neke bi sorte optimalna vlaga zemlje trebalo da bude 60 odsto poljskog vodnog kapaciteta, a zbog slabe usisne moći korena, traži češće navodnjavanje. Za spoljnu proizvodnju smatra se da je za osam dana tokom vegetacije za dobru snabdevenost zemljišta vodom potrebno 25-28 l/m2.
Malčovanje paprike daje izuzetno dobre rezultate, a najčešće se za ovu svrhu koristi razne vrste malč folija. Ovom merom izostaje okopavanje, sprečava se porast korova i smanjuje broj zalivanja.
Najznačajnija mera za regulisanje bujnosti paprike je orezivanje stabla. Radi održavanja stabla paprike u uspravnom položaju postavljaju se potpore. Potpore mogu biti u obliku špalira od manile ili da se vodeće grane vezuju za stalnu ili povremenu noseću konstrukciju. Postoji mnogo načina orezivanja stabla, oni svi zavise od vremena proizvodnje i namene ploda.
S obzirom na dužinu vegetacije paprika je izložena napadu štetočina i bolesti. Zaštititu paprike treba obavljati redovno i kvalitetno, naglašava šabački stručnjak.
Izvori
Tagovi
Autorka