Za većinu povrtarskih vrsta ova godina će biti na nivou prosečne višegodišnje proizvodnje, osim kod nekih vrsta povrća, kao što su krompir i začinska paprika, kod kojih se očekuje nešto niži rod.
Za većinu povrtarskih vrsta ova godina će biti na nivou prosečne višegodišnje proizvodnje, osim kod nekih vrsta povrća, kao što su krompir i začinska paprika, kod kojih se zbog nepovoljnih vremenskih uslova očekuje nešto niži rod.
Ekstremno visoke temerature i suša u julu i avgustu, koje su trajale između 55 i 60 dana, zavisno od regiona do regiona, značajno su uticale na pojavu stresa kod većine povrtarskih vrsta, kao što su bostan (lubenica i dinja), krastavac, paprika, paradajz i tikvice. "Kod najvećeg broja povrtarskih vrsta javile su se sunčane pege i smanjena je oplodnja, a prilikom berbe pojavile su se i ožegotine na plodu, naročito paprike", izjavila je Tanjugu rukovodilac Grupe za voće, povrće i alkoholna pića Ministarstva poljoprivrede, Kolinda Hrehorović.
"Nešto veći gubici u prinosu su kod začinske paprike i krompira, koji se kod nas najčešće proizvode u uslovima bez dodatnog navodnjavanja", ukazala je Hrehorović i dodala da je u odnosu na višegodišnji prosek, krompir posađen na šest odsto manjoj površini, sa prinosom od 6 do 10 t/ha, što je za osam odsto manje nego prošle godine.
Očekuje se da rod krompira u 2015. godini bude oko 605.665 tona, što je za 25 odsto manje u odnosu na prosečnu višegodišnju proizvodnju. Ostalo će povrće, posebno na otvorenom polju, imati očekivane prinose, obzirom da je zalivanje zasada bilo intenzivnije, tako da je abiotički stres izazvan visokim temeraturama, ovom agrotehničkom merom odnosno, navodnjavanjem znatno ublažen.
Prinosi paprike u zavisnosti od tipa i regiona gajenja kreću se na nivou od 25-50 t/ha, industrijskog paradajza su na nivou od 6-8 t/ha, kukuruza šećerca za industrijsku preradu oko 15 t/ha, postrne boranije za industrijsku preradu 6-15 t/ha. Nešto je manji prinos bostana (lubenice i dinje), krastavca kornišona i lukovičastog povrća. Smanjenje prinosa je na nivou od 10-20 odsto, zavisno od korišćenog nivoa agrotehnike.
Prinos korenastog povrća i kasnog kupusa će zavisiti od vremenskih prilika tokom septembra i oktobra, a njihova berba će se intenzivirati tokom oktobra i novembra meseca.
Hrehorović je objasnila i da je srećna okolnost što su povrće i krompir visokog kvaliteta i bez ostataka pesticida. "Nije bilo prouzrokovača bolesti i štetočina, već samo u vrlo ograničenom intezitetu (izuzetak je krompir sa juga Srbije gde je došlo do pojave krompirovog moljca). To je garancija da će građani Srbije ove i naredne godine imati vrlo kvalitetno i zdravstveno bezbedno povrće", rekla je Hrehorović i dodala da će i pored visokih temperatura i suša, koje su smanjile proizvodnju krompira i nekih povrtarskih vrsta, povrća biti dovoljno za domaće potrebe, kao i za izvoz na međunarodno tržište.
Foto: depositphotos.com; fineart
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi