Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Povrće
  • 27.07.2019. 08:00
  • Pomoravski okrug, Jagodina

Proizvodnja povrća se isplati jer cene ne padaju zbog vremenskih uslova

Porodica Dimitrijević jedna je od retkih u selu koja živi samo od poljoprivredne proizvodnje. Kažu da od poljoprivrede može da se živi, ali mora mnogo da se radi.

Foto: Jelena Lukić
  • 1.085
  • 46
  • 0

Ovog leta cena povrća, pre svega domaćeg paradajza, prilično je visoka, a razlozi za to su kiše i poplave koje su prepolovile rod, kao i manji uvoz. "Zbog aktuelnih vremenskih uslova, cena povrća ne pada pa se i proizvodnja isplati", kaže povrtar Darko Dimitijević, iz Kočinog Sela, kod Jagodine. 

"Sada je trenutno dobra cena paradajza, od 100 do 120 dinara po kilogramu. Prošle godine bila je od 30 do 40 dinara. Tada smo bili u minusu, a ove godine je dobro, ima zarade. Cena krastavca je od 80 do 100 dinara, a paprike od 100 do 200 dinara", priča Dimitrijević. koji zajedno sa ocem Slobodanom i majkom Damjankom već 20 godina bavi se povrtarstvom i prodaje svoje povrće na jagodinskoj Zelenoj pijaci.

Sam pravi i plastenike 

Dimitrijevići imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo i najveći su povrtarski proizvođači u Kočinom Selu i jedni od većih u Jagodini. Imaju deset plastenika, ukupne  površine od 27 ari. Gaje i prodaju povrće: paradajz, papriku, krastavac i zelenu salatu. 

"Plastenici su bolji za uzgoj povrća jer je zatvoren prostor, manje se prska, nema plamenjače, zaštićeno je od kiše i rose. Prska se samo kada se posadi. Kada je mnogo toplo, stavljaju se mreže za senčenje. Imam i sistem za navodnjavanje kap po kap. Sve sam investirao sam, bez pomoći države. Čak sam i sam pravio plastenike jer znam da varim. Tako je ispalo jeftinije nego da kupujem gotove", objašnjava ovaj povrtar. 

Bacio 20.000 glavica salate jer je cena bila šest dinara

Dimitrijevići trenutno uzgajaju paradajz, papriku i krastavac, a od decembra sade zelenu salatu koju jedino prodaju na veliko, a ostalo na pijaci u Jagodini.

"Godišnje proizvedem oko 10.000 kilograma paradajza i oko 40.000 komada zelene salate. Ove godine dobro sam prošao sa paradajzom, a prošle godine sa zelenom salatom. Na veliko sam prošle godine zelenu salatu prodavao za 24 dinara po komadu, a ove godine cena je bila 16 dinara. Preprodavci dolaze kod mene kući po zelenu salatu, uglavnom iz Beograda, ali i Svilajnca, Paraćina, Ćuprije, Smederevske Palanke. Jedne godine bude dobra cena paradajza, jedne godine ide dobro salata, nikad se ne zna, tako da je svake godine rizično", objašnjava Darko.

Pre dve godine, Dimitrijević je bacio oko 20.000 glavica salate jer je cena bila šest dinara po komadu. Nije mu se isplatilo da plaća radnike da beru pa je iz revolta sve bacio.

Od poljoprivrede može da se živi

Ova porodica jedna je od retkih u selu koja živi samo od poljoprivredne proizvodnje. Kažu da od poljoprivrede može da se živi, ali mora mnogo da se radi.

Da stane na put raznim prevarama, odštampao svoje kese

"Ima dosta posla oko plastenika. Mora da se bude tu od ujutru do uveče. Važno je kada se poliva, kojom količinom vode, povrće stalno mora da se neguje. Beremo ga ujutru i uveče tako da uvek sveže nosimo na pijacu. Imamo svoje mesto na pijaci i ljudi nas znaju. Imamo svoje stalne mušterije. Međutim, nedavno se javio jedan problem. Kada ja ne dođem na pijacu, neki preporodavac stane na moje mesto i kaže mojim stalnim mušterijama da je to moja roba. Da bih tome stao na put, odštampao sam kese sa nazivom svog poljoprivrednog domaćinstva. Ja garantujem samo za moju robu i zbog toga sam to uradio", ističe Dimitrijević.

Za oprašivanje paradajza koristi bumbare

Darko kaže da mu kupci dolaze i kući. Posebno oni koji rade u inostranstvu pa kupe više da odnesu tamo ili kada krenu na more. Ko želi, napominje Dimitrijević, može da dođe i sam da ubere povrće direktno iz plastenika. 

"Povrće mi je dobro zato što imam dobru zemlju i koristim bumbare za oprašivanje. Kupim košnicu bumbara i pustim ih u plastenik sa paradajzom. Tako se prirodnim putem oprašuju cvetovi. Na taj način izbegavam da prskam svaki cvet nekom hemijom. Za dobar plod bitno je i da se na vreme otvori i zatvori plastenik, da se trava čupa a ne prska", otkriva Darko zbog čega je njegovo povrće tako cenjeno među kupcima. 

Bumbari - vredni oprašivači u plastenicima

Kako kaže, nema nameru da povećava proizvodnju jer njegova porodica sve sama radi.

"Čak sam imao nameru da prekinem sa povrtarskom proizvodnjom, ali je ove godine bilo dobro pa sam nastavio. Videću. Mnogo novca sam uložio. Bilo bi dobro kada bi država smanjila uvoz i kad bi se znalo šta ko proizvodi. Ja garantujem za kvalitet mog povrća, a preprodavci koji prodaju tuđe proizvode ne mogu za njih da garantuju", napominje on.

Osim što se bavi povrtarstvom, Darko ima i sedam hektara zemlje pod kukuruzom i detelinom, za sopstvene potrebe. Nedavno je kupio i 40 umatičenih ovaca. Iz hobija čuva i golubove koji ga, kako kaže, posle napornog rada, opuštaju i odmaraju.


Tagovi

Proizvodnja povrća Plastenička proizvodnja Oprašivanje bumbarima Darko Dimitrijević


Autorka

Jelena Lukić

Više [+]

Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.