Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Savetovanje povrtara
  • 14.02.2016. 08:00

Povrtari ugroženi sa svih strana

Sankcije Rusije prema Evropskoj uniji i Turskoj stvorile su višak povrća na starom kontinentu. Ono završava i na našem tržištu, što obara cene povrću iz domaće proizvodnje. O tom problemu razgovarano je na skupu "Savremena proizvodnja povrća" u organizaciji Vojvođanskog društva povrtara održanom na Novosadskom sajmu.

  • 1.191
  • 585
  • 0

Na prostoru Novosadskog sajma održano je XVII Savetovanje povrtara pod nazivom "Savremena proizvodnja povrća". Organizatori ovog događaja bili su Vojvođansko društvo povrtara i Odbor za selo pri Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Pre dva meseca na istom su prostori isti organizatori održali Savetovanje povrtara. Zašto je sada održan ovaj skup, objasnio je Žarko Ilin, predsednik Vojvođanskog društva povrtara.

"Na predhodnom skupu, anketirali smo prisutne povrtare da li su za to da u februaru organizujemo skup posvećen tržištu, marketingu i mogućnosti plasmana povrća. Od većih robnih proizvođača samo je jedan bio protiv i zato smo mi danas ovde. Pazite, svedoci smo značajnih promena na tržištu povrća Evropske unije i Rusije, a od nedavno i Turske kao jednog od najvećih proizvođača povrća na Mediteranu. Evropska unija i Turska imaju značajne tržne viškove svežeg i prerađenog povrća koje velikim delom završava i na našem tržištu", kazao je Ilin. To je bila prilika da opširnije porazgovaramo o ovoj problematici.

Strogo kontrolisati šta uvozimo

Savremena proizvdonja povrća

Skup - Savremena proizvodnja povrća

"Glavni problem proizvođača povrća na ovih gotovo 300.000 hektara pod povrćem na otvorenom je što su upućeni na kvantaške i zelene pijace, a ne mogu da priđu lancima mega marketa. Dakle, imaju problem u plasmanu povrća vrhunskog kvaliteta. Dalje, zbog sankcija Rusije prema EU, a sada i prema Turskoj koja je posle Italije i Španije treći proizvođač povrća na Mediteranu, postoji realna opasnost da sve više povća iz uvoza završi na našem tržištu", kaže Ilin.

Šta mi možemo da učinimo po tom pitanju?

Prvo da ukažemo nadležnima koji vode agrarnu politiku da rigorozno kontrolišu sve povrće koje se uvozi. I iz Evropske unije, a pogotovo iz Turske, Makedonije i Albanije. Sledeći je da povećamo tražnju. Deo tržnih viškova bi trebalo da usmerimo prema turističkoj ponudi. U Srbiji imamo 1,3 miliona noćenja godišnje. Tu može da se plasira 5.000 tona povrća.

Kako biti konkurentan povrću iz Turske, Makedonije i Albanije?

Žarko Ilin

Žarko Ilin, predsednik

Vojvođanskog društva povrtara

Poznato je da zemlje ispod 40° severne geografske širine objektivno imaju bolje uslove od ovih koji su severnije. S obzirom na povoljnije klimatske uslove i jeftiniju radnu snagu sigurno da mogu biti konkurentniji. Mi na žalost, uz ovo smanjenje podsticaja sa 12.000 na 4.000, ne možemo biti konkurentni. Mi možemo da unapredimo tehnološki proces proizvodnje i racionalnu primenu najskupljih inputa: energije (dizel), semena, đubriva i zaštite.

Kakvo je stanje na tržištu semena povrća? Bilo je tu nekih "lutanja" kod proizvođača.

U poslednji desetak godina na našem tržištu se priznao veliki broj sorti i hibrida povrća ali samo na osnovu DUS testa. On samo verifikuje morfološke karakteristike i ta sorta mora biti različita od drugih. Na žalost, niko ne kontroliše prinos po jedini površine, i što je u povrtarstvu važno - niko ne insistira na kvalitetu. U poslednjih 10 godina je drastično opao kvalitet sa aspekta sadržaja suve materije.

Da li se naši proizvođači mogu organizovati za izvoz na Rusko tržište?

Savetovanje povrtara
Veliki interes povrtara

U predhodne dve godine to se nije desilo, a sada postoji realna opasnost da nas "zatrpa" jeftino povrće sumnjivog kvaliteta. Na žalost, svašta sam video u Turskoj - od vrhunske proizvodnje do masovne proizvodnje u kojoj su se koristili nedozvoljeni preparati. Država da je želela mogla je organizovati proizvođače. Mogla je napraviti sabirno-distributivne centre. Mogla je da podstakne proizvođače subvencijama bar na nivou zemalja u okruženju. Naši povrtari su prepušteni nemilosrdnom tržištu uz izuzetno velika ulaganja po jedinici površine.

Perspektiva organske proizvodnje povrća kod nas?

Bez obzira na malu kupovnu moć potražnja organskog povrća kod nas prevazilazi proizvodnju. Na tržištu EU zbog velikih ulaganja značajna je i ponuda. To je smanjilo cene i omogućilo veću pristupačnost širokoj populaciji.

Koja će povrtarska kultura dominirati u ovoj godini?

Verovatno će biti traženije kupusnjače. Očekujem da će se povećati površine pod crnim lukom kao i bostanom.

To je bilo viđenje stanja u povrtarstvu Žarka Ilina predsednika Vojvođanskog udruženja povrtara.

Hipermarketi svesno "idu u minus" na povrću

Na marginama skupa u Master centru Novosadskog sajma govorilo se i o dampiškim cenama povrća u hipermarketima. Upućeni kažu da je javna tajna kako menadžmenti velikih trgovačkih sistema svesno "idu u minus" sa cenama povrća. To se opravdava rezonom da kupci dolaze zbog povrća u velike tržne centre, a da uz njega kupuju i ostalu robu pa se time "pegla gubitak".


Povezana biljna vrsta

Luk

Luk

Sinonim: - | Engleski naziv: Onion | Latinski naziv: Allium cepa L.

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korenov sistem s vrlo malo korenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba. Lukovica... Više [+]

Tagovi

Povrtari Povrće Žarko Ilin Luk Kupusnjače Bostan


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.