Sankcije Rusije prema Evropskoj uniji i Turskoj stvorile su višak povrća na starom kontinentu. Ono završava i na našem tržištu, što obara cene povrću iz domaće proizvodnje. O tom problemu razgovarano je na skupu "Savremena proizvodnja povrća" u organizaciji Vojvođanskog društva povrtara održanom na Novosadskom sajmu.
Na prostoru Novosadskog sajma održano je XVII Savetovanje povrtara pod nazivom "Savremena proizvodnja povrća". Organizatori ovog događaja bili su Vojvođansko društvo povrtara i Odbor za selo pri Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Pre dva meseca na istom su prostori isti organizatori održali Savetovanje povrtara. Zašto je sada održan ovaj skup, objasnio je Žarko Ilin, predsednik Vojvođanskog društva povrtara.
"Na predhodnom skupu, anketirali smo prisutne povrtare da li su za to da u februaru organizujemo skup posvećen tržištu, marketingu i mogućnosti plasmana povrća. Od većih robnih proizvođača samo je jedan bio protiv i zato smo mi danas ovde. Pazite, svedoci smo značajnih promena na tržištu povrća Evropske unije i Rusije, a od nedavno i Turske kao jednog od najvećih proizvođača povrća na Mediteranu. Evropska unija i Turska imaju značajne tržne viškove svežeg i prerađenog povrća koje velikim delom završava i na našem tržištu", kazao je Ilin. To je bila prilika da opširnije porazgovaramo o ovoj problematici.
"Glavni problem proizvođača povrća na ovih gotovo 300.000 hektara pod povrćem na otvorenom je što su upućeni na kvantaške i zelene pijace, a ne mogu da priđu lancima mega marketa. Dakle, imaju problem u plasmanu povrća vrhunskog kvaliteta. Dalje, zbog sankcija Rusije prema EU, a sada i prema Turskoj koja je posle Italije i Španije treći proizvođač povrća na Mediteranu, postoji realna opasnost da sve više povća iz uvoza završi na našem tržištu", kaže Ilin.
Prvo da ukažemo nadležnima koji vode agrarnu politiku da rigorozno kontrolišu sve povrće koje se uvozi. I iz Evropske unije, a pogotovo iz Turske, Makedonije i Albanije. Sledeći je da povećamo tražnju. Deo tržnih viškova bi trebalo da usmerimo prema turističkoj ponudi. U Srbiji imamo 1,3 miliona noćenja godišnje. Tu može da se plasira 5.000 tona povrća.
Poznato je da zemlje ispod 40° severne geografske širine objektivno imaju bolje uslove od ovih koji su severnije. S obzirom na povoljnije klimatske uslove i jeftiniju radnu snagu sigurno da mogu biti konkurentniji. Mi na žalost, uz ovo smanjenje podsticaja sa 12.000 na 4.000, ne možemo biti konkurentni. Mi možemo da unapredimo tehnološki proces proizvodnje i racionalnu primenu najskupljih inputa: energije (dizel), semena, đubriva i zaštite.
U poslednji desetak godina na našem tržištu se priznao veliki broj sorti i hibrida povrća ali samo na osnovu DUS testa. On samo verifikuje morfološke karakteristike i ta sorta mora biti različita od drugih. Na žalost, niko ne kontroliše prinos po jedini površine, i što je u povrtarstvu važno - niko ne insistira na kvalitetu. U poslednjih 10 godina je drastično opao kvalitet sa aspekta sadržaja suve materije.
U predhodne dve godine to se nije desilo, a sada postoji realna opasnost da nas "zatrpa" jeftino povrće sumnjivog kvaliteta. Na žalost, svašta sam video u Turskoj - od vrhunske proizvodnje do masovne proizvodnje u kojoj su se koristili nedozvoljeni preparati. Država da je želela mogla je organizovati proizvođače. Mogla je napraviti sabirno-distributivne centre. Mogla je da podstakne proizvođače subvencijama bar na nivou zemalja u okruženju. Naši povrtari su prepušteni nemilosrdnom tržištu uz izuzetno velika ulaganja po jedinici površine.
Bez obzira na malu kupovnu moć potražnja organskog povrća kod nas prevazilazi proizvodnju. Na tržištu EU zbog velikih ulaganja značajna je i ponuda. To je smanjilo cene i omogućilo veću pristupačnost širokoj populaciji.
Verovatno će biti traženije kupusnjače. Očekujem da će se povećati površine pod crnim lukom kao i bostanom.
Na marginama skupa u Master centru Novosadskog sajma govorilo se i o dampiškim cenama povrća u hipermarketima. Upućeni kažu da je javna tajna kako menadžmenti velikih trgovačkih sistema svesno "idu u minus" sa cenama povrća. To se opravdava rezonom da kupci dolaze zbog povrća u velike tržne centre, a da uz njega kupuju i ostalu robu pa se time "pegla gubitak".
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor