Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti paradajza
  • 19.10.2019. 10:00

Pepino virus mozaika - opasnost za plasteničku proizvodnju paradajza

Virus se brzo širi u usevu u kom se pojavi, tako da može izazvati značajne štete, ako se ne preduzmu brze i efikasne mere eliminacije ranih simptoma zaraze.

Foto: Depositphotos/Kingan77
  • 518
  • 18
  • 0

Prva pojava Pepino mozaik virusa (PepMV) registrovana je u Peruu 1974. godine, na biljci pepino (Solanum muricatum), a krajem 1999. godine virus je registrovan na paradajzu u mnogim evropskim zemljama.

Zbog velikih površina pod paradajzom u plasteničkoj proizvodnji, za našu zemlju ovaj patogen predstavlja veliku opasnost. Na osnovu Zakona o zdravlju bilja, Ministarstvo poljoprivrede donelo je naredbu o sprovođenju posebnih fitosanitarnih pregleda radi otkrivanja štetnog organizma virusa mozaika Pepina - Pepino mosaic virus, kao i o merama koje se preduzimaju u slučaju javljanja ovog patogena ("Službeni glasnik RS", broj 54. 22. jul 2011. godine).

Kada se pojavi, virus se brzo širi

Virus se brzo širi u usevu u kom se pojavi tako da može izazvati značajne štete, ako se ne preduzmu brze i efikasne mere eliminacije ranih simptoma zaraze. Iako intenzitet zaraze na biljkama zavisi od uslova sredine i verovatno hibrida, štete su velike jer plodovi gube tržišnu vrednost. Zaražene biljke su zakržljale i deformisane.

Biljke domaćini PepMV jesu biljke iz familije Solanaceae. Evropski izolati virusa infektivni su za paradajz (Solanum lycopersicum) i za plavi patlidžan (Solanum melongena), a nisu za papriku (Capsicum annuum) i krompir (Solanum tuberosum).

Simptomi se javljaju i do šest nedelja nakon infekcije

U toku toplijeg perioda, starije zaražene biljke ne pokazuju simptome. Oni se obično pojavljuju posle dve do tri nedelje, ali mogu i nakon šest nedelja po infekciji. Virus se širi duž redova biljaka.

Zaražene biljke, često, imaju kržljav vrh usled smanjenog porasta i njihov izgled podseća na oštećenja od hormonskih herbicida. Vrh biljke podseća na lišće koprive sa žutim pegama koje se kasnije razvijaju u žute mrlje. Donje lišće ima smeđe, nekrotične pege koje podsećaju na oštećenja od kapi vode. Za zaražene biljke, karakteristična je vretenavost lišća (šiljasto i suženo lišće), klobučenje ili mehuravost lisne površine i blago žućenje između nerava. Listovi zaraženih biljaka ne pokazuju uvek simptome.

Toplo vreme pogoduje širenju virusa bronzavosti paradajza

Na stablu mogu da se jave smeđe pruge, javljaju se u vidu prstenova duž stabla, blizu tačke porasta, kao i na drški cvasti, objašnjava koordinator Programa mera za područje Centralne Srbije, magistar Gordana Jovanović, iz PSSS Leskovac. 

Lako se mehanički prenosi

Istraživanja su pokazala da virus može da se održi u korenu biljaka u zemljištu do četiri nedelje, u osušenom biljnom materijalu oko tri meseca, a u biljnom soku do jedne nedelje. Takođe, dokazano je da temperatura ima značajan uticaj na postojanost virusa van biljke (tri nedelje na 15 stepeni, a samo četiri dana na 25 stepeni).

PepMV je lako mehanički prenosiv. Prenosi se kontaktom biljaka, rukama, zaraženim priborom za rad ili odećom. Virus nema vektora među insektima ili gljivama, ali je utvrđeno da je gustina populacije insekata oprašivača (npr. bumbari) u pozitivnoj korelaciji sa širenjem virusa. Rizik širenja mnogo je veći putem ručnog oprašivanja.

Biljni sok kao izvor zaraze

Virus se prenosi kalemljenjem, ukoliko se paradajz kalemi na posebno selekcionisane podloge. Dokazan je na semenu paradajza, ali se prenošenje sa semena na sejance javlja retko.

Izvor zaraze mogu da budu zaražene biljke, zaostali zaraženi biljni materijal iz prethodne proizvodnje, biljni sok na rukama, opremi, oruđu i odeći, plodovi zaraženih biljaka, odnosno tkivo ploda oko semena i kontaminirano seme, kao i biljni ostaci.

Virus registrovan u zatvorenom prostoru

PepMV registrovan je u zatvorenom prostoru samo na biljkama paradajza. Međutim u Španiji je registrovan i na paradajzu na otvorenom polju, kao i nekim korovskim vrstama.

Druge vrste familije Solanceae mogu da predstavljati rizik, a posebno krompir. Dokazano je da nakon veštačkih inokulacija, određene sorte ispoljavaju simptome. Međutim, za sada, nisu utvrđene prirodne infekcije krompira ovim virusom.

Mere zaštite od PepMV

Kontrola oboljenja koje PepMV izaziva izuzetno je teška. Najvažnija mera je sprečavanje unošenja virusa u plastenik i proizvodnja paradajza sa zdravim semenom i rasadom. Zbog toga se treba pridržavati strogih pravila higijene u svim fazama razvoja biljke i sprovesti kompletnu dezinfekciju plastenika između dva useva.

Preventivne mere u cilju sprečavanja pojava zaraze sa PepMV:

  • U proizvodnji rasada paradajza koristiti zdravo seme;
  • Za dezinfekciju semena koristiti 1% rastvor natrijum - trifosfata, u trajanju od 45 minuta, a zatim 0,5% rastvor natrijum - hipohlorita u trajanju od 30 minuta. Tokom dezinfekcije seme stalno mešati, a nakon tretmana, dobro ga isprati vodom;
  • S obzirom na to da je dug latentni period, potrebno je testirati biljke na prisustvo virusa pre distribucije rasada ili pre rasađivanja biljaka na stalno mesto. Testiranje se sprovodi u referentnim laboratorijama, ali i primenom brzih poljskih dijagnostičkih metoda;
  • Držati sva ulazna vrata staklenika zatvorena, a ispred njih postaviti posude napunjene uvek svežim rastvorom NaOH ili KOH, za dezinfekciju obuće, koju treba obavljati pri svakom ulasku ili izlasku iz staklenika;
  • Izbegavati posete stakleniku, a ukoliko je to neophodno, moraju da se koriste navlake za obuću, čizme, rukavice i zaštitna odeća;
  • Radnici treba da ulaze u plastenik, a posebno u objekte za proizvodnju rasada, u čistoj odeći, novoj ili dezinfikovanoj obući i sa rukavicama;
  • Obavezno prati ruke toplom vodom i sapunom prilikom ulaska i izlaska iz staklenika;
  • Često prati zaštitnu odeću u toploj vodi na temperaturi od 95 stepeni;
  • Ne unositi kupljene plodove paradajza u staklenik;
  • Agrotehničke mere u plastenicima sprovoditi uvek u istom smeru;
  • Pribor za rad (makaze, nož i dr.) koji se koristi tokom rada, potrebno je dezinfikovati;
  • Po mogućnosti,za navodnjavanje koristiti dezinfikovanu vodu;
  • Biljne ostatke ne ostavljati u plastenik ili oko njega, već iznositi iz plastenika, spaliti, duboko zakopati ili odneti na deponiju

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Pepino virus mozaika Mozaik paradajza Izolati virusa Vretenavost lišća Gordana Jovanović PepMV Kontaminirano seme Inokulacija

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]