Naut ili leblebija seje se u rano proleće i može da ostvari prinos veći od 3 t/ha. Osim u ishrani ljudi, koristi se i kao koncentrovana hrana za stoku.
Naut ili leblebija je jednogodišnja zeljasta biljka, koja se gaji zbog zrna bogatog belančevinama. Ovo je jedna od najotpornijih mahunarki na sušu. Nema posebne zahteve kada je reč o zemljištu, a uspeva na svim, osim na kiselim i teškim zemljištima. Seje se u rano proleće, a žanje tokom avgusta. Prinosi zrna mogu da dostignu više od 3 t/ha.
Koren nauta je vretenast i dobro razvijen, pa biljci omogućava dobro snabdevanje vodom i hranivima iz dubljih slojeva zemljišta. Stablo je tanko, uspravno i žbunasto, a pri kraju vegetacije odrveni. Biljka može da bude visoka 25-70 cm. Listovi su neparno perasti, sa 13-17 liski. Nadzemni delovi biljke su prekriveni sitnim dlačicama. Cvetovi su leptirasti, sitni beli, ružičasti, ređe plavičaste boje. Seme leblebije, koje podseća na grašak, nalazi se u mahuni dužine od 1,5 do 4 cm), koja najčešće sadrži jednu do dve semenke. Boja semena može da bude krem, žuta, braon, zelena ili crna.
Obrada zemljišta za setvu nauta zavisi od preduseva. Najbolje predkulture su mu okopavine, a posle njih strna žita. Najvažnije je obaviti jesenje oranje. Preporučuje se đubrenje sa 30-40 kg/ha azota, 50-80 kg/ha fosfora i 20-50 kg/ha kalijuma. Setva nauta se obavlja u rano proleće. Klija pri niskim temperaturama i dobro podnosi mrazeve, pa se u može sejati već početkom marta.
"Može se sejati na međuredni razmak od 30-70 cm, ili uskoredno na rastojanju od 15-20 cm. Setvena norma zavi od načina setve i krupnoće semena (70-150 kg/ha). Dubina setve iznosi 5-7 cm, dublja je na lakšim i suvljim zemljištima, a plića na težim i vlažnijim. Ako je posejan na širi razmak vrši se međuredna kultivacija", objašnjava Vesna Bilić iz PSS Bačka Topola.
Naut je cenjen predusev, posebno za ozima žita, jer obogaćuje zemljište azotom i rano napušta parcelu. Može se češće uzgajati na istoj površini, što je prednost za sušna područja, gde nema mogućnosti za navodnjavanje.
U početnoj fazi rasta, naut je otporan na niske temperature i može da podnese od -6°C do -8°C. Kasnije se potreba za toplotom povećava, pa je optimalna temperatura u vegetativnoj fazi 20°C - 24°C, a u vreme cvetanja oko 25°C.
"Minimalna temperatura za nicanje iznosi 5-6°C, ali u takvim uslovima niče za oko tri nedelje. Pri temperaturi zemljišta od 8-10°C niče za 10-15 dana, a najbrže je nicanje pri 20- 25°C", kaže Bilićeva.
Vegetacija je od 70 do 100 dana, zavisi od dužine dana, padavina i temperature. Najveća potreba za vodom je u vreme formiranja pupoljaka i u cvetanju. Mahune nauta sazrevaju gotovo istovremeno. Zrela mahuna ne puca, a prezrela otpada. Na jednoj biljci može da bude do 100 mahuna. Žetva se obavlja adaptiranim kombajnom, kao za pasulj, a na manjim površinama biljke mogu da se čupaju ili žanju. Suvo seme se skladištiti.
Naut je vrlo značajna u ishrani ljudi, jer je bogat belančevinama, ali i mineralima, posebno fosfornim jedinjenjima. Sadrži znatne količine provitamina A i vitamina B1. Ima nizak procenat celuloze, pa je lako svarljiv. Zrno se koristi za kuvana jela, pečeno i kao surogat kafi. Korisno je i kao koncentrovana hrana za stoku, pogotovo za mlečne krave, ovce, svinje i živinu.
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autorka