Čim su vremenski uslovi dozvolili, počeli su povrtarski radovi. Ono što je bitno za svakog povrtara je da ima kvalitetne i zdrave sadnice.
Vreme setve povrća uglavnom zavisi šta želite da gajite u bašti, kakvi su klimatski uslovi, geografski, bitno je znati i kada stiže povrće koje ste posejali ili posadilii, ali treba da znate i šta uraditi kad stigne plod.
"Rasad paradajza, paprika, tikvica i krastavaca pikirana je sredinom aprila na otvorenom prostoru, a sadnice koje se nalaze u plastenicima, spremne su za prodaju. Vremenski uslovi su nas malo poremetili pa smo rasađivali nešto kasnije nego obično. Najviše sadimo i za naše potrebe, ali i za prodaju paradajz i paprike, a nešto manje je sadnica krastavaca i tikvica", kaže organizator praktične nastave u Poljoprivrednoj školi sa domom Učenika Valjevo Milan Novaković i dodaje da kao najbolje sorte paradajza su se pokazale big bif, optima, amati, viva.
"Od paprika sadimo bele babure, sortu beladona, slonovo uvo, ajvarušu i u manjim količinama feferone. Sve ovo što radimo je deo praktične nastave i učenici primenjuju teoretsko znanje. Uklučeni su u proces proizvodnje od setve do berbe. Primenjuje se i odgovarajuća agrotehnika, a pored sadnica, u našoj prodavnici te proizvode nudimo kupcima."
Zbog sadnica koje su izuzetno kvalitetne, povrtari najviše traže sortu big bif.
"Seme se nabavlja od proverenih semenskih kuća, isključivo ono koje je deklarisano, tako da nema problema sa klijanjem i nicanjem. Ove godine su nešto veće cene rasade jer je poskupelo i seme i supstrat, zaštita. Sva zarada ulaže se za unapređenje ratarske proizvodnje", kaže Novaković.
Kupovina kvalitetnog rasada, zdravih i snažnih sadnica veoma je važna jer zdrava biljka brže se prima u zemljištu, na vreme počinje da cveta i donosi plod.
U Srbiji se povrće gaji na 150.000 hektara, a ukupno je za povrtarsku proizvodnju registrovano 14.000 poljoprivrednih gazdinstava. U Kolubarskom okrugu, najveći broj proizvođača povrća je sa teritoriji opštine Ub, a podjednako je zastupljena i proizvodnja u plastenicima i na otvorenom.
"Oko 80 odsto stanovnika sela u Sovljaku i Brezovicama koji imaju registrovana gazdinstva bavi se proizvodnjom povrća. Gaji se najviše paradajz, paprike, krastavci, kupus, karfiol, praziluk, tikvice", kaže savetnik za ratarstvo Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Valjevo Svetlana Jerinić i dodaje da uglavnom oni imaju ugovore sa velikim trgovinskim lancima i pri tom oni moraju da ispoštuju sve što je predviđeno, počev od zaštite bilja, moraju da vode računa o higijeni tokom berbe, mora se pravilno skladištiti i posebno se vodi računa o dozvoljenim vrednostima pesticida u plodovima.
Povrtasku proizvodnju uglavnom nastavljaju potomci i ima dosta mladih ljudi koji su se opredelili za ovu vrstu poljoprivrede, ali su spremni i da slušaju savete, usvajaju preporuke i primenjuju savremenu tehnologiju povrtarske proizvodnje. Najveći broj proizvođača svoje povrće prodaje velikim trgovinskim lancima, zatim se roba može naći na zelenim pijacama, ali i na kvantašu.
"Postoje i standardi koje proizvođači sve više primenjuju u ratarskoj proizvodnji, a umesto hemijskih preparata koriiste se biološke mere zaštite."
Na području Valjeva, ali i ostalih opština Kolubarskog okruga, u Mionici, Ljigu, Lajkovcu i Osečini, povrtarstvo je zastupljeno u manjem obimu. Uglavnom se radi o manjim površinama ili plastenicima, a prodaja je na zelenim pijacama ili u poslednje vreme preko društvenih mreža koja uglavnom podrazumeva dostavu.
Proizvodnja povrtarskog bilja može doneti dobre prihode, a za sada su neiskorišćene mogućnosti za veću proizvodnju crnog i belog luka, pasulja i krompira koji se uvoze.
Foto prilog
Tagovi
Autorka