Kiša je poželjna u bašti, ali u umerenim količinama, jer previše vlage stvara neželjene uslove poput pojave bolesti, stvaranja pokorice, truleži i slično. Ipak, i nakon manjih količina padavina u bašti nas čeka puno posla pa valja podsetiti na neke od njih.
Za povrtare je preporučljivo da prate vremensku prognozu i radove prilagode vremenskim prilikama, posebno u ćudljivom junu, kakav je ovogodišnji.
Kiša je važna za baštu jer pospešuje razvoj biljaka, a svima nam je poznato da nakon nje, posebno u ovo doba godine, sve u bašti raste bolje. Istina, previše padavina nije dobro i za bilje može biti štetno kao i dugotrajna suša.
U svakom slučaju, dok kiša pada možemo uživati u pogledu na vrt, ali nakon nje nas čeka puno posla, pa valja zasukati rukave.
Jedna od najvažnijih mera nakon kiše je prozračivanje zemlje i okopavanje. Nakon što kiša padne, na površini se stvara pokorica koja uslovljava brži gubitak vlage zbog pojačanog isparavanja, a osim toga nepovoljno deluje i na vazdušni režim tla. Stoga se svakih nekoliko dana nakon kiše ili zalivanja preporučuje lagano okopavanje, ali tek nakon što se zemlja prosuši, a to znači da se ne lepi za motiku. Ovim postupkom zemlja postaje propusna, bolje se čuva vlaga i povećava se prozračnost površinskog zemljišta što je važno za normalan rast biljaka.
Što se tiče borbe s korovima, nikako se ne preporučuje okopavati dan ili dva pre kiše jer će se većina korova opet primiti, a najbolje je okopavati tokom sunčanih dana jer će se tada odmah osušiti na površini. Dobra metoda rešavanja ovog problema je da se nakon okopavanja i čupanja biljke skupi u kantu te iznesu iz zasada kako se ne bi ponovno primile. Iako ova metoda zahteva više vremena i truda, duže vreme ćete biti slobodni od plevljenja.
Velika prednost je malčiranje jer ono zadržava vlagu, ispod malča korovi slabije rastu, a ako izrastu, lako ih je čupati. Nakon kiše ili zalivanja, na površini tla koje je zaštićeno malčem ne stvara se pokorica i nije potrebno okopavanje. Dakle, malč štedi vreme potrošeno za okopavanje, a osim toga povoljno deluje na biljke. U tu se svrhu mogu koristiti slama, seno, pokošena trava, piljevina i slično. Najčešće se u bašti malčiraju jagode, što je važno jer njihovi plodovi u dodiru, s vlažnim tlom često istrunu i propadaju.
Obilni pljuskovi ispiru hranjive materije iz gornjih biljci dostupnih delova, a i tu pomaže malčiranje koje smanjuje ispiranje. Takođe, malč razgradnjom hrani biljke.
U slučaju da ne malčirate, nakon oblinih kiša potrebno je biljke dodatno pođubriti i osigurati im izvor hranjivih elemenata koji su neophodni za njihov normalan rast.
Nakon obilne kiše zemlja često postaje prezasićena vodom, a biljke su pod stresom zbog viška vode i niskih temperatura. Nakon tog razdoblja obično slede dani s povišenom temperaturom i tako nastaju idealni uslovi za pojavu gljivičnih bolesti. Stoga je važno pratiti vremensku prognozu i preparate za zaštitu od bolesti koristiti preventivno.
Kalcijum iz mleka jača i štiti biljke - kako da ga iskoristite?
Osim bolesti, vlažni i topli uslovi u bašti privlače i puževe koji izgrizaju lišće, ali i klice te cele mlade biljke, a povrće oštećuju i svojim sluzavim tragovima i izmetom. Prva mera koju treba preduzeti je ručno sakupljanje, pogotovo ako se radi o manjim površinama. To se radi kasno uveče ili u ranim jutarnjim satima. Jedna od efikasnih mera je sakupljene puževe spaliti, pa ohlađeni pepeo sipati oko gredica. Dobre rezultate daje i čisti drveni pepeo, jer puževe odbija njegov miris.
Mogu im se postaviti i zamke koje im onemogućavaju prilazak biljkama, a u tu se svrhu koriste ljuske jaja, piljevina, pesak, talog kafe, iglice i slično. Takođe, postoji i metoda lovnih posuda koja se ukopa u tlo tako da njen kraj bude jedan centimetar iznad površine. U nju se nalije pivo koje privlači puževe, a kada upadnu u posudu, utope se.
Ako u bašti imate kompost koji nije adekvatno pokriven, nakon obilne kiše treba da ga okrenete. Previše mokar kompost nema dovoljno vazduha što usporava aerobne bakterije koje su odgovorne za razgradnju organske materije, a istovremeno unosi anaerobne koje su odgovorne za njegov neugodan miris. Prevrtanje je važno kako bi se suvi delovi kompostne gomile pomešali sa vlažnim gornjim delom i tako se ubrzala razgaradnja.
Tagovi
Autorka