Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sremuš
  • 15.04.2019. 16:00

Kilogram suvog sremuša Nemci plaćaju od osam do deset evra

Kilogram suvog sremuša Nemci plaćaju od osam do deset evra, a ispitivanja koje je obavila jedna od najpoznatijih nemačkih farmaceutskih kuća govori da sremuš sa ovih područja ima najkvalitetnije apsolutne vrednosti.

Foto: Depositphotos/fineart
  • 2.129
  • 51
  • 0

Svake godine se samo iz Gadžinog Hana preradi i izveze više od 100 tona suvog sremuša i to isključivo za nemačko tržište. Porodica Saše Živkovića već 17 godina se bavi sušenjem sremuša koji raste na obroncima Seličevice i Suve planine. Ove autohtone vrste ima i na Svrljiškim planinama, prenose Večernje novosti. 

Berbe sremuša, koji se od davnina koristi kao ukusno prolećno povrće i delotvorna lekovita biljka, traje mesec dana, dok ne procveta. Dakle, šta se za taj period ubere to je čista dobit jer sremuš je divlja biljka koju ne treba uzgajati već je dovoljno samo naći njeno stanište i to na nadmorskoj visini većoj od 500 metara.

Sremuš: Visoka cena na evropskom tržištu

Sremuš se prerađuje i u Svrljigu, Knjaževcu i Zaječaru

Saša Živković kaže da je otkupna cena za kilogram svežeg sremuša 25 dinara, a da se ove godine malo i kasni sa berbom, jer se sneg dugo zadržao. "Imamo kapacitete da preradimo do 200 tona, ali nikada ne radimo punim kapacitetom jer nije lako doći do sremuša. Jedan iskusni berač dnevno može da nabere do 200 kilograma", kaže Živković.

Sremuš se prerađuje i u Svrljigu, Knjaževcu i Zaječaru i kako kaže Živković ne postoji ograničenje kada je izvoz u pitanju. U poslednje vreme, po ugledu na Nemce, i u Srbiji se prave različiti preparati na bazi sremuša.

Kilogram suvog sremuša Nemci plaćaju od osam do deset evra, a ispitivanja koje je obavila jedna od najpoznatijih nemačkih farmaceutskih kuća govori da sremuš sa ovih područja ima najkvalitetnije apsolutne vrednosti.

Danijela Ilić iz Grkinje, koja nepogrešivo zna gde raste sremuš, kaže da bere tu biljku za sebe i prijatelje jer je dosta tražena zbog svojih lekovitih svojstava. "Jedemo ga u svežem stanju, u salati, jer je tada i najdelotvorniji i ne dopada nam se ukus suvog sremuša", kaže Danijela Ilić. 

Oprezno sa branjem sremuša!

Prema arheološkim nalazima, biljka se koristi oko 5.000 godina

Kao što smo ranije pisali sremuš je biljka srodna sa crvenim i belim lukom, a njen ukus i miris podsećaju na beli luk. Raste u šumama širom Evrope i u pojedinim delovima Azije. U našim krajevima raste kako u nizijama, tako i u planinskom području. Stanište su često bukove šume, a voli zasenčeno  i vlažno zemljište. Iako su svi delovi biljke jestivi - od lukovica do zelenih plodova, najukusniji su posve mladi listovi, koje bi trebalo ubrati pre izbijanja cvetne stapke. Prema arheološkim nalazima, biljka se koristi oko 5.000 godina.

Jastrebac - planina divljeg luka

Medveđi luk naraste do visine između 20 i 40 centimetara. Listovi su eliptični, duguljasti i šiljasti, a pri bazi lista sužavaju se u peteljku dužine 5-20 mm (ali nisu samo eliptični). Cvet ima oblik poput štita. Stabljika je trobridna ili na preseku trouglasta (to varira, može biti i okrugla). Seme je crne boje, okruglo. Lukovice su male i izduženog oblika. Sremuš u nizijama cveta od kraja marta do maja, a u planiniskim predelima do juna. Nakon što semenke sazru, nadzemni deo biljke odumire.


Povezana biljna vrsta

Zimski luk

Zimski luk

Sinonim: - | Engleski naziv: Chive | Latinski naziv: Allium fistulosum L.

Zimski luk potiče iz zapadne Kine i Japana gde ima više tipova i brojnih kultivara. Gaji se pretežito u kućnim vrtovima i koristi se lažna stabljika i zeleno lišće kao mladi luk.... Više [+]

Izvori

Novosti.rs


Tagovi

Sremuš Medveđi luk Zimski luk Samoniklo bilje Uzgajanje sremuša Uzgajanje medveđeg luka Saša Živković Danijela Ilić


Autorka

Slađana Aničić

Više [+]

Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.