Praktični eksperiment naše sagovornice pokazao je da kikiriki može odlično uspeti i u našim uslovima.
Za našu sagovornicu Svetlanu Marjanović saznali smo preko YouTube kanala "Gardenin Mama - organika", koji je pokrenula posle izdavanja časopisa "Oaza" i višegodišnjeg uređivanja sajtova Garden.rs i Gardeninmagazin.net. Na ideju da na praktičan način prikaže razvoj neke kulture i sve to prikaže na svom kanalu u vidu video snimka, došla je baš iz razloga što smatra da je to mnogo praktičnije i korisnije, nego samo pisati tekst o tome.
S obzirom na to da su biljke njena pasija, Svetlana otkriva da od pre četiri godine pokušava da staro porodično imanje vrati u život. Pa je rešila da spoji lepo i korisno i da na jednom mestu pokuša da odneguje različite biljne vrste, od kojih većina nije tipična za naše podneblje. Tako su se u bašti našli kikiriki, serpent, momordika, taro, bamija, jam, ljubičasti krompir, kineski kupus, batat, naut i druge.
Zainteresovanost za gajenje nesvakidašnjih useva proistekla je i iz želje da proba nešto novo i pokaže da se može biti inovativan i bez velikih ulaganja: "Nisam pristalica uzgajanja po inerciji, koje je tako karakteristično za naše krajeve, pa tamo gde neko krene sa malinom, krenu i svi ostali ili kad se negde gaji paradajz i paprika, to se iscrpljuje do beskonačnosti, bez radoznalog pokušaja sa nečim novim. Želela sam da na mikro planu pokažem da je većinu kultura, kojima je potrebna jedna vegetativna sezona, moguće gajiti i kod nas i otuda sve te neobične biljke u mom vrtu", otkriva Svetlana.
Ona potvrđuje da se kikiriki zaista može gajiti i u našim uslovima, bez posebnih agrotehničkih mera s obzirom na to da se radi o organskom uzgoju.
"Što se setve tiče, kraj aprila je pravo vreme, kada se temperatura tla stabilizuje. Međutim ako se proleće 'probudi' ranije, kao što je bio slučaj ove godine, onda može i pre tog formalnog prestanka opasnosti od mraza. S druge strane, što kikirikiju ostavimo više vremena da se razvije u tlu, to ćemo dobiti više čaura sa ukusnim semenom. Vađenje treba uskladiti sa vremenskim prilikama, ali negde u oktobru je taj kritičan period kada postoji realna opasnost od dosta padavina, koje mogu uticati na truljenje kikirikija u zemlji. Što se semena tiče, ja sam iskoristila običan, sirovi, organski kikiriki i nije bilo problema sa nicanjem, a posejan je direktno u baštu", objašnjava Marjanovićeva.
O preciznom prinosu kikirikija ne može se govoriti, ali se može dati "odokativna" procena na osnovu sprovedenog eksperimenta: "U odnosu na tri zrna ubačena u svaku kućicu, dobijeno je bar po 30 čaura sa po dva ili tri zrna kikirikija po biljci. Ne znam da li je to malo ili mnogo, ali s obzirom da osim plevljenja i bankiranja/zagrtanja u dva do tri navrata, nije bilo drugih akcija, ja sam više nego zadovoljna".
Svetlana ukazuje da se baštovanstvom bavi amaterski, iz hobija i da je u pitanju "vikendaški" pristup bez ozbiljnog ulaganja. Međutim, njeni eksperimenti i njihovi rezultati mogu biti korisni svima koji žele da se okušaju u uzgoju nesvakidašnjeg povrća.
"Efekti mog malog poduhvata se mogu transponovati na velike parcele i uz detaljnije pripreme, analizu tla, dobar setveni materijal i pravovremeno bankiranje, pretpostavljam da bi se mogao postići odličan prinos. Moram da naglasim da se ja ne bavim konvencionalnom, već organskom proizvodnjom, kao i da poštujem biodinamički pristup baštovanstvu. U konkretnom slučaju nije bilo nikakvih posebnih priprema zemljišta, osim poštovanja plodoreda, setve u osunčanim lejama, na blagoj padini, gde je dobro ocedno tlo i vođenja računa o biljkama pratiocima - idealni su cvekla, šargarepa, patlidžan, kao i dragoljub i neven koji su ujedno i repelenti, a svakako treba izbegavati visoke biljke koje bi kikirikiju pravile hladovinu, poput kukuruza ili visoke boranije)".
Pogledajte Svetlanin video o gajenju kikirikija:
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka