Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Domaće sorte
  • 04.04.2020. 09:00

Kako osigurati samodostatnost hrane za svoju obitelj?

Pandemija koronavirusa nagnala je mnoge obitelji na razmišljanje o proizvodnji zdrave hrane u vlastitim vrtovima, oranicama i voćnjacima. Sazrijeva svijest o potrebi samodostatnosti zdrave hrane. Nažalost, jedan od problema koji muči biovrtlare je nedostatak certificiranih sorti domaćeg sjemena koje čuvaju entuzijasti čuvari.

Foto: Depositphotos/SashaKhalabuzar
  • 2.081
  • 461
  • 0

Na e-mail stigla mi je zanimljiva poruka iz Obiteljskog poljoprivredng gospodarstva Pereglin iz Svetog Ivana Zeline:

"U ovim kriznim vremenima svatko bi trebao imati svoj vrt da ne ovisi o supermarketima i tržnicama koje mogu zatvoriti u svakom trenutku, ako se pokaže da su te mjere potrebne. Stoga poklanjamo 3 paketa starinskog eko sjemenja po vašem izboru! Odlučili smo vas potaknuti na sadnju i očuvanje prirodnog i starinskog sjemenja te sadnju u vašem vrtu ako već niste do sada!“

U razgovoru s Ivkom Pereglin doznali smo da u ovoj svojevrsnoj nagradnoj igri vlada veliko zanimanje uzgajivača povrća iz cijele Hrvatske, a najviše se traže stare sorte rajčice paprike, krastavaca, mahunarki i drugo povrće.  

"To nisu velike količine sjemena, riječ je o malim paketićima kojima želimo potaknuti ljude da razmnože i sačuvaju stare sorte“, kaže Ivka.

Stare sorte pogodne i za ekološku proizvodnju 

Njezin suprug Rudolf Pereglin, vlasnik istoimenog OPG-a, dodaje da se njegova obitelj više od dvadeset godina bavi uzgojem starih sorti  povrća i voća. Tvrdi da nam sjeme starih sorti omogućava samostalnost, možemo ga skupljati i sijati svake godine, ne ovisimo o uvoznim industrijskim hibridima. Pereglini su puno sjemena povrća donirali Nacionalnoj banci biljnih gena povrtnih kultura sjemena u Križevcima.

Rudolf Pereglin - čuvar starih sorti voća i povrća

Ove stare sorte pogodne su zbog toga što se mogu uspješno uzgajati u ekološkoj proizvodnji i što su prilagođene našim uvjetima – klimi i tlu.

Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme zbog pandemije koronavirusa sve više govori o potrebi samodostatnosti proizvodnje hrane u Hrvatskoj, a u tome veliku ulogu mogu odigrati upravo mali proizvođači, koji se odlučuju na proizvodnju zdrave hrane u svojim vrtovima, kako za potrebe svojih obitelji, tako i za proizvodnju tržnih viškova. Na to već godinama putem svoje udruge "Biovrt – u skladu s prirodom“ ukazuje njezina predsjednica Silvija Kolar Fodor iz Novog sela Rok kod Čakovca.

"S dvadeset godina počela sam kao ekološka aktivistica, a onda sam počela saditi vlastiti vrt i voćnjak i otada se bavim promoviranjem ekologije i samoodrživog biovrtlarenja. To je najbolji način kako možemo čuvati bioraznolikost i okoliš za buduće generacije i svoje zdravlje. Upravo uzgojem vlastite hrane mi stvaramo svoju samostalnost. Mi trebamo jesti tri puta dnevno, znači resursi bez kojih ne možemo svaki dan su hrana i voda. Pogledajte što nam se sada dogodilo na razini države, trenutačno imamo krizno stanje krize zbog koronavirusa kada nam se zatvaraju granice, a mi dobrim dijelom ovisimo o uvozu hrane koju bismo mogli sami proizvoditi.

Okrenuti se vlastitim resursima, voćnjacima i vinogradima

Sada sve više shvaćamo da je hrana upravo ta koja čini pojedince, ali i nacije samostalnim. Jer, bez redovite opskrbe hrane mi nemamo prehrambeni suverenitet, postajemo robovi ovisni o drugima. O tome mnogi sada sve više razmišljaju, jer nitko nije očekivao da će se takva kriza dogoditi na svjetskoj razini. Mi moramo uzgajati svoju hranu, ali i imati vlastito sjeme“, kaže Silvija Kolar Fodor. Dodaje da osobno nije zabrinuta za jer ima zalihe hrane koju je proizvela prošle godine, u vrtu već ima rane proljetne kulture, a dobro pozna i sezonsko samoniklo ljekovito bilje (maslačak, mlade koprive, medvjeđi luk…) koje koristi u svakodnevnoj ishrani.

Kaže da je jako važno da se ljudi okrenu vlastitim resursima, vrtovima i voćnjacima, da sami proizvode organsku zdravu hranu za svoje obitelji. To se u posljednje vrijeme i događa, naglo je porasla potražnja za sjemenjem domaćih starih sorti.

"Nažalost, u Hrvatskoj nema dostatne proizvodnje sjemenja, osobito za ekološku proizvodnju. Osim nas pojedinaca i udruga koji čuvamo to sjeme. Primjerice, naša Udruga "Biovrt – u skladu s prirodom“  godinama je stvarala svoju banku sjemenja od preko 600 različitih sorti. Riječ je o sortama prilagođenim ovom podneblju i klimatskim uvjetima, za razliku od, primjerice, uvoznog sjemena povrća iz Kine ili neke druge udaljene države“, kaže Silvija Kolar Fodor, autorica zanimljive knjige "Vrtlarenje u skladu s prirodom“ koju je objavila prije dvije godine. Zauzima se za biovrtlarenje bez uporabe pesticida i mineralnih gnojiva, za proizvodnju zdrave hrane u zdravom tlu, a to može svaka obitelj koja ima i manji komadić zemlje.

Za rješavanje problema očuvanja i razmnožavanja domaćih starih sorti sjemenja povrća i drugih poljoprivrednih kultura posljednjih godina puno se zauzima i Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača.

"Naš Savez pokrenuo je kampanju kojom želimo dati na znanje i javnosti i donositeljima odluka da je ekološko sjemenarstvo jedna jako važna, ali i jako nerazvijena grana proizvodnje u Hrvatskoj. Važnost uporabe tih domaćih sorata je u tome što su one godinama nastajale u uvjetima ekološke proizvodnje jer se u njihovu uzgoju nisu koristili ni pesticidi ni umjetna gnojiva. Ljudi su odabirom najkvalitetnijih biljaka dobili kvalitetno sjeme.

Ljudi sve više promišljaju o hrani koju jedu 

U Hrvatskoj praktično nema certificiranog ekološkog sjemena iz domaće proizvodnje. To našim eko proizvođačima stvara veliki problem jer moraju sijati uvozno sjeme, koje je drukčije od našeg domaćeg i treba mu vremena da se prilagodi našim klimatskim i zemljišnim uvjetima“, kaže Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača koja trenutačno okuplja 11 udruga iz Hrvatske.

Dodaje da među njima postoji zanimanje za ekološku proizvodnju sjemenja starih otpornih sorti na vlastitim površinama, kako bi takva poljoprivreda bila bazirana na zdravim temeljima. Tvrdi da je ponajviše zahvaljujući entuzijastima sačuvano dosta starih sorti sjemenja povrća i drugih poljoprivrednih kultura, ali su, nažalost, neke sorte i izgubljene.

"Potrebno je puno više pažnje posvetiti očuvanju tih sorti, jer ekološka poljoprivreda kod nas ima uzlazni trend. Posebno sada u kontekstu ove krize s pandemijom koronavirusa, sve više ljudi promišlja o hrani koju jede i sve više ih se okreće domaćim proizvođačima eko proizvoda".  

Eto, dobar povod, ali i izazov i stručnjacima, znanstvenicima i mjerodavnim institucijama da se pozabave ovom važnom problematikom!


Fotoprilog


Tagovi

Stare sorte Samodostatnost Eko proizvodnja Uzgoj povrća


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić