Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Skakavci
  • 18.05.2020. 18:00

I skakavci prave štete u bašti - kako ih sprečiti?

Skakavci kod nas retko prave velike štete, a treba ih suzbijati tek kada se jave u velikom broju i nanose veće štete, nezaboravljajući da su oni korisni insekti.

Foto: JumpStory
  • 2.617
  • 30
  • 0

Nedavno nam se javila čitateljka sa porukom kako joj skakavci uništavaju presađene biljke paprike. Iako kod nas retko pričinjavaju veće štete, ipak mogu uništiti useve i zasade. Osim trava, uništavaju repu, duvan, kupus, krastavce, lubenice, dinje, suncokret, ricinus, pamuk, voće, ali i šume i travnjake. Imaju usni sistem za griženje i žvakanje pa nije ni čudo što se hrane svim delovima biljaka.

Hrana su za ptice i raznose polen

Treba napomenuti i da su korisni insekti jer su hrana za ptice, a i raznose polen pa su važni u oprašivanju. Stoga ih nemojte suzbijati ako ne morate. Odrasli oblici se najčešće javljaju u drugoj polovini maja i počinju da se hrane usevima, a jaja polažu u površinski sloj zemlje. Zato je od preventivnih metoda zaštite važna obrada zemljišta.

Ove životinjice imaju veliki broj vrsta pa je tako kod nas prisutno oko 100, a s obzirom na to da su biljojedi, ne čudi što mogu da naprave štete u vrtovima i zasadima. Dnevno mogu da pojedu 200 do 500 grama biljne materije što je u poređenju sa njihovom težinom mnogo, mnogo više.

Skakavci se proširili i na drugi kontinent - pojedu 400.000 tona hrane dnevno

Podsetimo samo na to kakvu štetu prave u Africi hraneći se usevima 19 miliona gladnih ljudi koji se s njima bore već mesecima. Tamo su se pojavili ogromni rojevi koji pojedu 400.000 tona hrane svaki dan, a prelaze čak 150 km dnevno pa rasprostranjeni na veliki broj zemalja, a čak su došli i do Azije.

Neaktivni su ispod 15°C i iznad 35°C

Nema ih u izrazito vlažnim klimama, jer su u takvim uslovima izloženiji gljivičnim i bakterijskim infekcijama. Za vreme hladnijih dana oni se greju sunčanjem ili boravkom na toplijim podlogama, a kada su vrući dani sakrivaju se u hladu. Neke vrste se mogu hladiti i evaporacijom. Treba napomenuti da temperatura vazduha ima veliki uticaj na njihovu aktivnost, pa kada je ispod 15°C ili iznad 35°C, skakavci postaju neaktivni.

Metode zaštite

Važne su preventivne mere jer za hemijsko suzbijanje nema dozvoljenih insekticida, a i retko ima potrebe za njima. Važno je otkriti mesto koje im je stalno stanište i odakle dolaze na useve. Njihovi prirodni neprijatelji poput ježeva, zmija, pauka, ptica, guštera, nematoda, živine i muva mogu da utiču na smanjenje njihove brojnosti.

Kao i kod puževa, ako se radi o malom broju možete da pokušate da ih sakupite ručno tokom ranog jutra i večeri kada su tada temperature ispod 15 °C jer su tada neaktivni i lako ih je pokupiti. S obzirom na to da jaja polažu u zemljištu, važna je i obrada zemlje koja će ih uništiti, a to se obavlja oranjem, drljačenjem i slično, u jesen ili rano proleće.

Možete probati i s prirodnim preparatima za zaštitu od biljaka koji imaju intenzivan miris. Tu je i kopriva koja sadrži mravlju kiselinu, a recept za folijarnu primernu preko lista pronađite ovde. Ne vole ni miris bazge, metvice, kopra i lavande.

Ulje pitome nane - prirodna zaštita od insekata, puževa, voluharica

U Africi ljudi teraju skakavce bukom i vibracijama lupajući po raznim loncima i metalnim predmetima.

Takođe, istraživanja dokazuju da su entomopatogene gljivice Metarhizium acridum visoko selektivni patogeni skakavaca, bez nuspojava za ostale organizme. Koriste se i entomopatogene nematode iz roda Neoapleclana, koje najbolje deluju na larve skakavaca.


Tagovi

Skakvci Zaštita od skakavaca Prirodne metode zaštite Najezda skakavaca Skakavi u bašti Štete od skakavaca Suzbijanje skakavaca


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da li ste probali slatko od ljubičice? Znate li koliko je hiljada cvetova potrebno za jednu teglicu? Uskoro na Agroklub-u