Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Futoški kupus
  • 26.05.2015. 12:30

Futoški kupus, geografsko poreklo i slow food

Goran Puača iz Udruženja Futoški kupus kaže da su zajednički nastup na tržištu, geografsko poreklo proizvoda i članstvo u Slow Food pokretu, dobitna kombinacija.

Foto: Udružnje Futoški kupus
  • 414
  • 14
  • 0

Mesto Futog kod Novog Sada nadaleko je čuveno po proizvodnji Futoškog kupusa. Ova autohtona sorta prvi put se u pisanim izvorima pominje davne 1578. godine, a u 18. veku Futoški kupus, zahvaljujući trgovcima stiže i do dvorova u Pešti i u Beču. Viševekovnim gajenjem formirana je sorta koja se po svojim kvalitetnim osobinama razlikuje od drugih. U stvaranju ove sorte presudni faktori su geografski položaj, klima i sastav zemljišta. Kroz vekove, Futoški kupus trpi određene promene uslovljene klimatskim, prirodnim i ljudskim faktorima, ali je sva svoja kvalitetna svojstva zadržao i do danas.

Geografsko poreklo čuva Futoški kupus od nestajanja

Ovoj sorti je pretilo nestajanje, te su se povrtari organizovali u udruženje, pokrenuli inicijativu njegove zaštite kod Zavoda za intelektualnu svojinu i sada Futoški sveži i kiseli kupus, ima sertifikat Oznake geografskog porekla. Tu počinje razgovor sa Goranom Puačom, predsednikom Udruženja Futoški kupus.

"Za nas je Oznaka geografskog porekla velika obaveza i odgovornost, jer naš kupus mora biti proizveden u skladu sa svim ekološkim principima, kako bi se kao zdrav proizvod pojavio na tržištu. Mnogo novina imamo u našem radu. Jedna od njih podrazumeva da se na tržištu svaki od četrdesetak sertifikovanih proizvođača svežeg i kiselog kupusa pojavljuje pod punim imenom i prezimenom", objašnjava Puača.

Svake godine u ataru ovog sela kupus se rasađuje na površini od 300 do 500 hektara. Od toga je 40 hektara sertifikovano. Možda se čini da je to mala površina, ali ako se uzme u obzir da se sa jednog hektara proizvede dva vagona kiselog kupusa - to je dobar profit, kažu proizvođači.

Slow food kao alat za izvoz u svet

Oznaka geografkog porekla Futožima otvara vrata svih svetskih tržišta. Ali, preduzimljivost ovih vrednih domaćina tu se ne završava. Zahvaljujući saradnji sa predstavnicima Slow Food pokreta iz Italije, gde je ovaj eko pokret i nastao, Udruženje Futoški kupus našlo se na listi članova okupljenih iz 150 zemalja. Slow Food neguje specifičnu filozofiju sporog uživanja u hrani, ali i čuvanja tradicije u ishrani i negovanja ekološke svesti, koja podrazumeva izuzetnu brigu o načinu proizvodnje hrane.

"Potrošači širom sveta znaju da proizvođači koji su članovi Slow Food-a proizvode zdravu i bezbednu hranu. Zahvaljujući ovom članstvu obezbeđen nam je prilaz svetskom medijskom prostoru, što je ogromna promocija. To je naš alat za izvoz u svet. Treća značajna stvar je ostanak mladih na selu. Oni sada nemaju ni jedan razlog da napuštaju imanja, jer im je pružena šansa da zajedničkim snagama, sa ostalim članovima svojih porodica, razviju dobar i profitabilan porodični biznis", zaključio je Pauča.

Primer dobre prakse prepoznalo i resorno ministarstvo

Zahvaljujući ovim aktivnostima Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je Udruženje Futoški kupus kao perspektivno, te su Futožani određeni da okupljaju sve proizvođače tradicionalnih proizvoda sa Oznakom geografskog porekla, kako bi zajednički nastupali na sajamskim manifestacijama u zemlji, a u perspektivi i u okruženju.

Foto: Udružnje Futoški kupus


Tagovi

Futoški kupus Futog Autohtona sorta Goran Puača Oznaka geografskog porekla Sertifikovani porizvođači Slow Food Profit Dobra praksa Ekološki principi Eko pokret Bezbedna hrana


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.