Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Crni luk
  • 20.06.2022. 12:00

Crni luk: Kako izabrati mehanizaciju na osnovu setvenih površina?

Od pre deceniju i više, za operaciju ubiranja moglo je da se pronađe 100 do 200 radnika, pa čak i uz prisustvo kombajna za vađenje. Tada je radna snaga bila i jeftinija i dostupnija, danas skoro sve mora biti mehanizovano.

Foto: Rada Milišić
  • 1.335
  • 193
  • 0

Uskoro se obavlja ubiranje crnog luka. Kako je sve veći problem u našem agraru nedostatak radne snage, mnogi razmišljaju o potpunom mehanizovanju proizvodnje. U tom slučaju, za ceo proces je veoma važno odabrati pravu mehanizaciju u odnosu na obim i površinu gajenja ove kulture.

"Pošto se setva sve više mehanizuje, crni luk se sve više proizvodi iz semena. Moguća je i proizvodnja iz arpadžika, ali je sadnja zahtevnija jer lukovica da bi imala dobar prinos, mora stajati vertikalno. Postoje sadilice koje imaju radne elemente oblika kašike, ali pri takvoj sadnji glavica će zauzimati različit položaj", kaže profesor sa departmana za poljoprivrednu tehniku Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Ondrej Ponjičan.

Kako se obavlja setva?

Dodaje da postoje specijalne povrtarske sejalice koje sa jednom baterijom mogu posejati dva reda, jer širina setvenih baterija ne može biti manja od 10 do 11 centimetara. Sejalice su pneumatske, mogu imati jedan ili dva setvena aparata, i kao takve mogu da ostvare potreban broj biljaka.

"Još jedan problem kod proizvodnje luka je biološki faktor, jer se mora ispoštovati plodored. Na istoj površini ne bi trebalo da se seje više od svake pete godine, dakle, na površini od 100 hektara, ne možete da posedujete više od 20 hektara. Zato se on kombinuje s krompirom zbog sličnosti mehanizacije za proizvodnju, a može i sa nekom ratarskom kulturom."

Vađenje pa sakupljanje

Ovo povrće se prvo izvadi i ostavi na parceli sedam do 10 dana, da bi se stvorila zaštitna ljuska nakon sušenja i da bi se snizila vlažnost. Posle tog perioda može da se skladišti, a pre faze vađenja može da se obavlja i otklanjanje lisne mase.

Ponjičan navodi da je naredna faza sakupljanje, za koju postoje posebni kombajni, utovarivači, ali takođe može da se radi i ručno, u zavisnosti od površine i dostupnosti radne snage.

"Za razmišljnje o nekoj mehanizaciji, kao što je jednoredni kombajn za vađenje krompira koji se adaptira i za sakupljanje crnog luka, potrebno je imati najmanje 10-ak hektara i isto toliko pod krompirom, kao i nešto pod ostalim kulturama", kaže naš sagovornik.

Jedan takav kombajn je predviđen da opslužuje površinu od 50-ak hektara. Ukupna investicija za takvu mehanizaciju je nešto preko 100.000 evra, a sve ispod toga se radi sa manjim vadilicama.

Prinos crnog luka može ići do 100 tona po hektaru, a znao je biti i veći (foto: Đ. Lalić)

Proizvodnja jednog ili dva hektara je rizična, a zarada minimalna. Tek proizvođači sa 10 hektara i više, uz skladišni prostor, mogu da opstanu, a još veći koji imaju preko 50 hektara poseduju i linije za čišćenje, kombajne za vađenje i kompletnu mehanizaciju, što je manjem proizvođaču nedostupno.”

Pod crnim lukom 110 hektara

Porodica Đukić se već decenijama bavi proizvodnji povrća, a prve kulture koje su proizvodili su bile paprika i lubenica. Danas obrađuju ukupno oko 900 hektara, od kojih je 110 pod crnim lukom.

Koristimo hibride ambador i elenku. Ako pričamo o tehnologiji - prvo se mora idealno spremiti zemljište u februaru, da se sačuva vlaga, poseje se i postavi sistem traka za navodnjavanje “kap po kap”. U tom sistemu se nalaze buradi za mešanje đubriva i radi se fertrigacija, odnosno često prihranjivanje malim količinama s vodom, a posle toga idu herbicidni tretmani", kaže proizvođač iz Gospođinaca Đorđe Đukić.

Dodaje da seje preciznom pneumatskom sejalicom - Agricol. Kupljenje obavlja kombajnom, koji se od istoga za krompir razlikuje samo u prednjem delu. Umesto noževa, poseduje prednji valjak za sakupljanje lukovica sa površine.  

"Kod proizvodnje ove kulture mehanizacija može da zameni radnu snagu, ali se moraju odabrati pravi hibridi i moraju uslovi biti dobri", kaže Đukić i dodaje da su se pre 20-ak godina koristili sorte sa dve ovojne ljuske, koje su ljudi kupili ručno, bez većih oštećenja, a sada zbog velike mehanizacije moraju koristiti oni sa četiri do pet jakih ovojnih listova.

Najviše sam imao 107 tona, ali tada su se svi uslovi idealno poklopili, kaže Đukić

Sezonskih radnika na imanju imaju oko 150 do 200, u zavisnosti od potrebe, a kada je prinos u pitanju, Đukić naglašava da su zadovoljni kada je oko 80 tona po hektaru.

"Ako imate 1.050.000 do 1,1 milion biljaka po hektaru i lukovica bude 120 grama u proseku, od 5,5 centimetara, imaćete 120 tona luka. Sitan je uvek 20-30 odsto, što znači da vam ostaje oko 100 tona, ali toliki broj biljaka je teško održati do kraja jer vam je onda potreban predimenzionisan sistem navodnjavanja, koji je jako skup da bi održao takvu proizvodnju. Kod takvog sistema, samo troškovi trake bi skočili sa 200 na 600 evra", kaže proizvođač iz Gospođinaca i dodaje da takav sistem navodnjavanja i takvi uslovi nisu potrebni ako "idete" na 800.000 biljaka.

"Ne treba se ciljati maksimalan prinos, jer se on može ostvariti samo na malim površinama. Kod takvih stvari smo mi u podređenijem položaju od malih proizvođača, jer da bih dobio njegov prinos, ulaganja moraju biti ogromna, što je neisplativo", naglašava Đukić.

Prinosi malih i velikih proizvođača su gotovo isti?

On objašnjava da su prinosi malih i velikih proizvođača gotovo isti, da je razlika samo u centu, dva po kilogramu.

"Kada radite preko 100 hektara, potrebna vam je mehanizacija u vrednosti od bar nekoliko miliona evra, a velike mašine se isplate već posle posedovanja 20-ak hektara", kaže naš sagovornik i dodaje da kad su imali 10-tak hektara ove kulture, plaćali su radnike.

"Kasnije smo koristili neke prepravljane kombajne koji su slični ovima koje danas koristimo, samo bez elevatorske ruke. Ranije smo morali imati ekipu radnika koja utovara, koja transportuje i koja istovara."

Važnost skladištenja

Kada se radi energetska analiza, primećeno je da su veća ulaganja u posleubirajuće tehnologije, kao što su dorada, transport, skladištenje i pakovanje.

"Ako neko planira da se bavi ovom proizvodnjom, neka ne izostavi proces skladištenja, jer se tu dobija najveća dodatna vrednost, a dobra strana kod luka je što može da se čuva u jednostavnim skladištima na temperaturi od jedan do pet stepeni. Što se duže čuva, cena mu raste", kaže Ponjičan.

"Ko je prošle godine prodao u septembru, zaradio je više od mene koji sam prodao u aprilu ove. Cena je bila ista, ali sam ja imao veći gubitak u skladištu i takvi faktori se ne mogu predvideti", kaže Đukić i dodaje da se lošiji luk prodaje odmah, dok se najkvalitetniji skladišti u najboljim skladištima, kako bi mogao ostati što duže.

Manji proizvođači - više "živog rada"

Proizvođač iz Nadalja, blizu Srbobrana, Veljko Krstić seje luk na malo više od jednog hektara i kaže da je koristio derek hibrid ove godine.

"Plaćam uslužno sejanje savremenim sejalicama koje koriste i veliki proizvođači. Vađenje takođe, dok sakupljanje obavljaju radnici. Ove godine očekujem prinos od 50 tona po hektaru i za ovaj moj hektar će mi biti potrebno oko 50 ljudi za sakupljanje", kaže Krstić i dodaje da je jako teško pronaći radnike za taj posao i da je iz godine u godinu sve teže.

Krstićev luk u Nadalju kod Srbobrana (foto: V. Krstić)

"Kada je navodnjavanje u pitanju, nisam pristalica 'kap po kap' sistema, jer je komplikovan, zbog postavljanja i sklanjanja traka, radije koristim sistem veštačkom kišom", kaže naš sagovornik i dodaje da vreme ove godine nije loše uticalo na njegovu proizvodnju i da očekuje dobre prinose.

Zainteresovanost za sejačice se povećala

Vlasnik i direktor firme Agria iz Subotice Bojan Baraković je rekao da njegova firma u ponudi, za proizvodnju crnog luka, ima pneumatske sejačice za setvu na otvorenom. One su za sitna semena, napravljene tako da mogu sejati u jedan i u dva reda. Za luk je predviđena da seje sekcijom sa setvenom pločom za dva reda, na osam centimetara razmaka. 

"Mislim da su ove mašine dostupne i manjim proizvođačima, jer su cene konkurentne. Naše mušterije su i mali proizvođači, koji su procenili da im se isplati uložiti u ovakve mašine", kaže Baraković. 

Njihova najprodavanija sejačica, konkretno za ovu kulturu, ima četiri sekcije, koja seje osam redova.

Najprodavanija mašina Agrie iz Subotice (foto: agria.rs)

Naš sagovornik dodaje da je zainteresovanost kupaca iznenađujuće dobra, jer je očekivao manju potražnju nego prethodnih godina, a ostala je ista, pa se čak malo i povećala.

Ulaganje se isplati

Menadžer prodaje iz firme ITN iz Beograda Lazar Čemerlić je pričao o mašinama za narednu fazu, za vađenje. Tu se prvenstveno radi o Grimme vadilicama.

Kada je sakupljanje u pitanju, veći proizvođači kupuju jednoredni vučeni kombajn, dok ovi još veći koriste dvoredni. Mali proizvođači sakupljanje obavljaju ručno, a oni koji poseduju pet do 10 hektara već koriste mehanizaciju.

"Iz godine u godinu beležimo povećanje prodaje, kako zbog nedostatka radne snage, tako i zbog cene samog luka. Danas kada se uporedi, u odnosu na cenu radne snage, proizvođaču se za godinu do dve dana isplati kupiti mašinu i od oko 100.000 evra", kaže naš sagovornik.

Grimme SE-140 (foto: fb-Grimme Landmaschinenfabrik)

Kod nas se mehanizacija iz dana u dan sve više uključuje u povrtarstvo, dok je pre deceniju i više, za operaciju ubiranja moglo da se pronađe 100 do 200 radnika, pa čak i uz prisustvo kombajna za vađenje. Tada je radna snaga bila i jeftinija i dostupnija, dok je danas drugačije, pa se skoro sve mora raditi mehanizovano.


Tagovi

Crni luk Gajenje crnog luka Ondrej Ponjičan Đorđe Đukić Gajenje belog luka Bojan Baraković Lazar Čemerlić Mehanizovano ubiranje Mehanizovano sejanje


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]