Često se na rubu list javlja žutilo. Preventivnim mjerama možemo spriječiti ovu pojavu
Na listovima krastavca često možemo primijetiti pojavu žutih ivica. Ova povrtna vrsta je veoma osjetljiva na sve što se dešava oko nje. Reaguje na promjenu temperature, ako je posađena na neodgovarajuću lokaciju i tip zemljišta, kao i na nepravilnu njegu. Pojava žutog ruba nam govori da se s biljkom nešto dešava i da joj trebamo pomoći.
Izbor lokacije i djelovanje temperature su od izuzetne važnosti. Za krastavac je najbolje odabrati rahlo i drenirano zemljište na lokaciji s dobrim provjetravanjem. To će doprinijeti smanjenju rizika od pojave plamenjače. Odgovarat će djelimičan hlad, jer previše Sunca može izazvati žućenje listova. Posebno im ne odgovaraju lokacije gdje je zemljište teško, zbijeno, glinovito, zabareno i s lošom cirkulacijom vazduha.
Ovoj kulturi ne odgovara ni hladno i vlažno vrijeme, pojava magle i kolebanje temperature. Vole toplinu i dovoljno je da se desi samo jedan dan s naglim promjenama temperature, zbog čega će biljka odreagovati pojavom žutih rubova na listovima, čak mogu prestati rasti. Ovaj problem se javlja i u plastenicima.
Tlo treba da je snabdjeveno hranivima kako biljke ne bi gladovale. Veoma često na njima možemo vidjeti da su donji listovi žuti, a mladi plodovi također žute i opadaju. Sve je to znak manjka azota, koji može biti rezultat nedostatka tog elementa u tlu ili djelovanja suše kada biljka ne može da usvaja hraniva.
Međutim, do ove pojave dolazi i zbog nepravilnog zalijevanja. Krastavci vole da vode ima u dubljim slojevima zemlje. Malim količinama i neredovnim zalijevanjem dolazi do disbalansa što ima posljedice po biljke.
Koliko i kako zalijevati povrće i biljke tokom proljeća i ljeta?
Često se dešava da je pojava žućenja na listovima povezana s pojavom raznih oboljenja. Pepelnica, plamenjača, fuzarioza su samo neke bolesti koje mogu izazvati nekrozu lista, a na kraju dovesti do propadanja usjeva ako ne pristupimo tretiranju.
Za preventivnu zaštitu krastavca od gljivičnih bolesti, bakterioza i truleži korijena možemo koristiti sredstvo na bazi mlijeka i joda. Biće vam potrebno: 1 l mlijeka ili sirutke, 30 kapi joda i jedna supena kašika tečnog sapuna. To se doda u 10 l vode. Tretiranje se obavlja svakih deset dana.
Jednom sedmično se može koristiti rastvor od raženog hljeba. U 10 l vode potopi se 800 g hljeba i ostavi preko noći. Sljedećeg jutra se sve dobro promiješa, procijedi, doda 10 ml joda i dobiveni rastvor se razrijedi vodom u odnosu 1:10.
Kao preventivno sredstvo zaštite odličan je drveni pepeo. Ohlađen pepeo je potrebno prosijati, a zatim preliti s 2 l vrele vode. Dobro promiješati i dodati jednu supenu kašiku rendanog sapuna za veš. Prije upotrebe još jednom promiješajte i tretirajte biljke jednom u sedmici.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica