Oznaka zaštite geografskog porijekla, koju čekuju uzgajivači krompira iz ove hercegovačke opštine, osiguraće da se pod imenom "nevesinjski" prodaje samo onaj krompir koji to stvarno i jeste.
Veso Radić iz nevesinjskog sela Pridvorci ove sezone je zasadio 37 dunuma krompira. Ako godina bude dobra, očekuje rod od 100 tona merkantilnog krompira za tržište.
"Kod nas, ako imaš po dunumu dvije ili dvije i po tone, na ove uslove i ovu količinu hemije koju mi primjenjujemo, to je nama odlična godina. Plus sitni krompir, koga i ne bude puno. U Lijevče polju proizvedu oko 5 ili 6 tona po dunamu, kod nas malo gdje može dvije i po i to kada nađeš ekstra zemlju. U Nevesinju preko 90 odsto ljudi koji se bavi uzgojem krompira nema mogućnost zalijevanja, to je faktički ono što Bog da kiše. Čim nemaš tu mogućnost, ne može se ni forsirati hemija. To su neznatne količine. Krompir koji se forsira nema dug vijek trajanja. Mi naš prodajemo u maju. Kada se i tada izvadi iz trapa, on je kao da je tek izvađen iz zemlje", objašnjava Radić.
Kvalitet nevesinjskog krompira poznat je u cijeloj Bosni i Hercegovini, a i šire. Naš sagovornik kaže da je tajna vjerovatno u podneblju na kom se uzgaja.
"Imam prijatelja i u Glamoču, bio sam prije nekoliko dana gore. I kod njih je dobar krompir, ali nije kvalitetan kao naš. To određuje tržište. Ne znam da li je to do podneblja, nadmorske visine ili mu jednostavno zemlja odgovara", navodi on.
Za kvalitetno povrće nije teško naći kupca, zato ovo nevesinjsko dobro prolazi na tržištu.
Prema njegovim riječima, što se tiče tržišta tu nemaju problema. Kupci dolaze iz Sarajeva, Tuzle, Banjaluke, Bijeljine, Mostara. Mada, kad je riječ o Mostaru, nema prostora za prodaju nekih većih količina jer su tu blizu. Manji proizvođači u automobilima idu od kuće do kuće i prodaju. Ozbiljnijim uzgajivačima to nije toliko interesantno jer se ne isplati, nemaju vremena za tako nešto.
Već 15 godina Radići se bave uzgojem krompira koji podrazumijeva sadnju većih količina. Posjeduju svu potrebnu mehanizaciju a u posao je uključena cijela porodica.
"Ranijih godina sam sadio od 25 do 30 dunuma, a ove sam zasadio nešto više. Imao sam neke zgodne parcele i proljeće je bilo povoljno za sadnju krompira. Poslužilo nas je vrijeme. Nekada smo sadili i po 50 ili 60 dunuma, sve zavisi od godine - koliko će se u jesen uspješno odraditi oranja, kakvo je proljeće, ima li sjemena", pojašnjava Veso.
Ove godine prvi put je zasadio četiri do pet dunuma lisete. Uglavnom sadi agriju, oko 28 dunuma u ovoj sezoni i nešto sorte rudolf. Agrija se kaže posebno pokazala - tražen je krompir za restorane, ali je i najotpornija sorta.
"Sada sam kupio oko tonu sjemena. Otprilike toliko kupim kad nađem sjeme za koje sam siguran da je dobro i pravo pošto na tržištu ima i onog koga prodaju kao original, a u stvari to nije. Kad nađem neko dobro sjeme kupim od 500 kilograma do tone i proizvodim ga za narednu godinu. Rod je dobar. U globalu nema nikakve razlike u rodu od sjemena kojeg mi proizvedemo naredne godine i onog holandskog prve godine", navodi ovaj proizvođač.
Nevesinjski krompir je prošao svu potrebnu proceduru i narednih dana ili sedmica očekuje se da zvanično dobije zaštićenu oznaku geografskog porijekla, potvrdio je za Agroklub Dragan Brenjo, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH i predsjednik Komisije za zaštitu proizvoda sa geografskim oznakama.
"Procedure za dokazivanja posebnosti proizvoda s tog geografskog područja, uspješno su okončane i po uredbi Evropske unije i po svim važećim propisima u BiH. On ispunjava uslove da ponese zaštićenu oznaku geografskog porijekla pod nazivom nevesinjski krompir. Svi proizvođači koji uzgajaju taj proizvod moraju da se drže proizvođačke specifikacije koju su sami predali i koja je prihvaćena i na osnovu nje taj proizvod je zaštićen. Ukratko, način proizvodnje mora biti isti na administrativnom području opštine Nevesinje", objašnjava Brenjo.
Ova oznaka spriječiće da se krompir iz drugog područja na tržištu nađe pod imenom nevesinjski a nadležne inspekcije to imaju pravo kažnjavati.
"Oznaka zaštite geografskog porijekla je dodata vrijednost proizvodu jer daje potrošaču sigurnost da je on prošao dodatne kontrole u vezi sa bezbjednosti, ali i da ima neka svojstva koja isti takav proizvod na drugom području nema", dodaje Benjo.
Prema njegov mišljenju to otvara prostor da proizvod lakše dođe do kupca, možda i po malo skupljim cijenama.
Oznaka zaštite geografskog porijekla, koju čekaju uzgajivači krompira sa područja nevesinjske opštine, značiće dosta, kako smatra Radić. Prije svega smanjiti će mogućnost da se drugi krompir prodaje kao nevesinjski, iako to nije.
"Ako udruženje bude vodilo evidenciju poljoprivrednih proizvođača to bi značilo da će biti koliko vreća toliko etiketa. Niko drugi ne bi mogao da dobije tu etiketu ko nije proizvođač iz Nevesinja. Ljudi odu u Lijevče polje, dotjeraju šleper krompira i prodaju ga po Sarajevu i Mostaru kao nevesinjski krompir. To je u jednom trenutku bilo dosta smanjilo prodaju nevesinjskog krompira. Nama to znači zbog prodaje. Samo da se obezbijedi da naš krompir bude onaj koji to stvarno i jeste i mi onda nemamo problema sa prodajom", poručuje naš sagovornik.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
