Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja šargarepe
  • 27.11.2019. 10:00
  • Pomoravski okrug, Striža, Paraćin

Uzgoj povrća u Centralnoj Srbiji u padu jer nema radne snage

Striža, kod Paraćina, nekada je bila poznata po proizvodnji paprike koja je sađena na 100 hektara, ali vremenom je došlo do zasićenja zemljišta tako da su meštani prešli na proizvodnju šargarepe i drugog krtolastog povrća.

Foto: Jelena Lukić
  • 582
  • 26
  • 0

Selo Striža, kod Paraćina, nekada je bilo poznato po proizvodnji paprike koja je sađena na 100 hektara, ali vremenom je došlo do zasićenja zemljišta tako da su meštani prešli na proizvodnju šargarepe i drugog krtolastog povrća. Jedan od njih je i Milivoje Vučković (65) koji se skoro 30 godina bavi povrtarstvom.

"Radio sam u ćuprijskom Kompresoru pa kada je firma zatvorena, supruga Jelica i ja smo prešli na poljoprivredu. Nekada se isplatila proizvodnja povrća, ali sada sve manje. Mi smo od toga školovali decu. Nije mi problem rad i organizovanje proizvodnje već nedostatak radne snage", kaže ovaj povrtar.

Smanjio proizvodnju jer nema berača

Nekada je uzgajao šargarepu, cveklu i rotkvu na sedam hektara, ali ove godine smanjio je proizvodnju jer ne može da nađe radnike za berbu. Kako kaže prinosi mrkve su do devet vagona/ha, a cvekle do 7,5 vagona. Čak 80 odsto roda je prve klasa.

Trenutno u hladnjačama ima 200 tona povrća

"Šargarepu sam ove godine zasadio na 1,2 hekatara i isto toliko pod cveklom dok sam pod crnom rotkvom imao 40 ari. Na ostaloj površini sam sejao pšenicu i ječam. To prodajem pošto nemam stoku. I ove jeseni smo imali problema sa radnom snagom. Hoćemo da platimo ali nemamo kome. Ove godine smo imali od pet do 10 radnika, a ranijih godina i do 30", navodi Vučković. Iz tog razloga, sledeće sezone planira da zasadi samo jedan hektar. Iako poseduje mehanizaciju i može da zaseje 15 ha, problem je što nema ko to da bere. Čak ni tržište nije toliki problem kao što su berači.

Smanjuje se tržište, ali i cena šargarepe

Vučković ima četiri traktora, kamion i čak je pre nekoliko godina  kupio i kombajn za vađenje šargarepe, ali ne može da ga koristi jer se zemlja lepi za priključne mašine prilikom berbe. Poslednjih godina smanjilo se i tržište i cena šargarepe.

"Pre šest godina kupio sam kombajn, ali naša zemlja je specifična i kada padne kiša, ne može da se radi sa njim. Dao sam 9.000 evra za kombajn a sada mi stoji kao staro gvožđe i zato moram da ga prodam", navodi on. 

Sada povrće prodaje prepodavcima koji ga dalje prodaju na kvantašu u Beogradu, Crnoj Gori, a deo prodaje i Delta Agraru koji zatim plasira u Maksi markete. Trenutno je cena šargarepe, cvekle i rotkve 30 dinara.

Situacija bolja u Vojvodini nego u Centralnoj Srbiji?

U Vojvodini imaju bolje subvencije, mehanizaciju i dobru zemlju koja može kombajnom da se radi. Kako ocenuje ovaj povrtar, jedan proizvođač u Vojvodini ima 200 hektara šargarepe, a kombajn mu menja 400 radnika dnevno. Ovu površinu on uradi za manje od mesec dana. Ima liniju za pranje koja pere od pet do sedam tona na sat, a onu što je Milivoje sam napravio, opere pet tona dnevno. "Mi ovde u centralnoj Srbiji ne možemo da konkurišemo proizvođačima u Vojvodini", ocenjuje on.

Tradicionalan način prerade za male fabrike

Vučković povrće uzgaja na otvorenom, ima sistem za navodnjavanje kap po kap i dve hladnjače gde može da smesti oko 140 tona povrća. Trenutno u hladnjačama ima 200 tona koje će da proda tokom zime kada cena bude bolja. Njive su mu osigurane.

"Država bi trebala da poveća subvencije jer sve zemlje u okruženju imaju veće podsticaje. Kod nas je 4.000 dinara po hektaru sa osiguranjem. Naše selo, koje ima 350 kuća, nekada je imalo Poljoprivredno udruženje Strižanka preko koga smo uzimali subvencije od opštine", ističe ovaj proizvođač.

"Strižanka" se prestaje baviti poljoprivredom

Sada je nekoliko članova prestalo da se bavi poljoprivredom jer su otišli u Sloveniju da voze kamion. I to mladi ljudi. Trenutno u selu ima desetak većih proizvođača koji imaju po nekoliko hektara pod ovim povrćem dok ostali imaju manje. Da bi se isplatila proizvodnja, cena bi trebala da bude od 45 do 50 dinara. Pre šest godina bila je između 90 i 100 dinara za mrkvu iz hladnjače, a sada je mnogo manja.

Da li je povrtarstvo i dalje isplativo ?!

Interesantno je da Striža ima i jednu zanimljivu manifestaciju pod nazivom "Šargarepijada" koja je ove godine, krajem oktobra, održana po drugi put. Okupila je proizvođače iz sela i okoline, poljoprivredne savetodavce i posetioce koji su mogli i da probaju slatke specijalitete od ovog povrća.


Foto prilog


Tagovi

Proizvodnja šargarepe Milivoje Vučković Mehanizacija Vađenje šargarepe Hladnjače Subvencije Šargarepijada


Autorka

Jelena Lukić

Više [+]

Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.