Za sjetvu mrkve odaberite osunčane terene sa rahlim zemljištem. Za svaki tip tla odaberite odgovarajuću sortu. Nakon toga, zaštitite je od napada mrkvine muhe.
Kraj zime i početak proljeća sa prvim lijepim danima, znak je da počinje sjetva raznih povrtarskih kultura. Skoro da nema bašte bez gredice sa mrkvom.
Ona nije samo namirnica u gastronomiji, već je i izuzetno ljekovita. Uzgoj ovog povrća je lagan i jednostavan, ne spada u zahtjevne vrste.
Sjetva mrkve obavlja se direktno na pripremljene gredice. Kako bi dobili dobar urod, moraju se ispoštovati njeni zahtjevi. Uvijek je treba sijati na osunčanim terenima. Neophodno je da tlo bude rahlo, bogato humusom, sa dobrim vodno-vazdušnim režimom. Najbolji predusjevi su joj: kupus, paradajz, mahunarke, paprika. Na isto mjesto možemo je posijati tek poslije tri do četiri godine. Izbjegavati da dođe poslije srodnih i korjenastih vrsta povrća, zbog pojave štetočina i zajedničkih oboljenja.
Površinski sloj zemljišta trebalo bi da bude usitnjen jer joj je sjeme sitno. Sjetva se obavlja na dubinu od 1,5 do dva centimetra. Izborom sorte možemo se prilagoditi kvalitetu i strukturi zemljišta. Ukoliko je ono zbijeno, bolje je odlučiti se za sorte sa malim okruglim korijenom poput Pariške mrkve, čiji je korijen do 4cm dužine i 3cm promjera. Ona se može posijati u saksije.
Teška i zbijena tla neće omogućiti razvoj korijenovog sistema tako da će on postati račvast. Postoje razne sorte ovog povrća sa različitim dužinama korijena i može se pronaći ona koja odgovara našem tipu zemljišta. Osim narandžastih sorti postoje još i one žute, crvene i ljubičaste. Međuredni razmak je 15 do 40cm u zavisnosti od toga koju sijemo. Što je korijen veći to će i razmak biti veći. Što se tiče rastojanja u redu, uvijek je bolje na malim gredicama obaviti nešto gušću sjetvu, na dva do tri centimetra.
Može se obavljati svake tri sedmice ukoliko želimo da imamo svježu, mladu mrkvu kroz duži vremenski period. Uobičajena su dva roka u proljeće:
Ova agrotehnička operacija izvodi se duž plitke brazdice, a zatim se malo zatrpa. Lagano pritisnite površinu posijane gredice kako bi istisnuli vazduh i obezbjedili bolji kontakt zemlje i sjemena. Kako bi se olakšalo sijanje, sjeme se može pomiješati sa pijeskom.
Tokom vegetacije vrši se plevljenje i prorjeđivanje mladih biljaka na tri do pet centimetara. Potrebno je redovno uklanjati korovske vrste koje oduzimaju hraniva, vodu i svijetlost usjevu. Ukoliko postoji opravdana bojazan da su vršni dijelovi previše izdignuti iznad površine tla i da će doći do formiranja takozvane "zelene kragne" potrebno je prilikom pljevljenja izvršiti i nagrtanje zemljom.
Mrkvina muha je najznačajnija štetočina ove povrtnice, a osim nje napada peršin, celer i pastrnak. Larve štetočine buše hodnike kroz korijen mrkve i na taj način umanjuju prinose i smanjuju tržišnu vrijednost povrća.
Tokom vegetacije, razvija dvije generacije. Larve II generacije su brojnije i pričinjavaju veće štete. Postoje različite mogućnosti zaštite od njihovog napada.
Veoma često su gredice na kojima se uzgaja mješovite i na njima su mrkva i luk. Miris luka odbija mrkvinu muhu. Za vrijeme leta insekta, može se izvršiti tretiranje usjeva pripravkom od bijelog luka.
Manje površine se mogu prekriti agrotekstilom. Štetočina nisko leti i zbog toga je potrebno parcelu pokriti odmah poslije sjetve. Posebno treba voditi računa da materijal pokriva ivice gredice kako se ne bi formirali otvori za ulazak štetočine. Visoke su u prednosti jer insekt ne može visoko da leti. Najviše su ugrožene one na samoj površini tla.
Tagovi
Autorica
