Poljoprivrednim proizvođačima savjetuje se da primjene one mjere koje odgovaraju stanju usjeva i vremenu vađenja krtola. Tamo gde je ono u toku ili se planira u nekom skorijem vremenu, neophodno je u što kraćem vremenu nakon vađenja, krompir skloniti sa parcele.
Krompirov moljac (lat. Phthorimaea operculella) spada u ekonomski najznačajnije štetočine u proizvodnji tog povrća. Pravi štete i na otvorenom polju i u skladištu. Pored krompira, napada i paradajz, plavi patlidžan i duvan. Posebno veliki problem predstavlja u toplijim uzgojnim regionima, a svoj razvoj takođe može da nastavi i u skladištima, ukoliko mu uslovi odgovaraju.
Prema riječima diplomiranog inžinjera zaštite bilja, Vesne Nišavić Veljković, iz Poljoprivredno stručne i savjetodavne službe u Čačku (susjedna Srbija, nap.ur.), najveće gubitke i oštećenja uzrokuje na kraju vegetacije.
"Ako u tom periodu dođe do urušavanja bankova i ogoljavanja krtola ili se formiraju pukotine na njima, uslijed izostanka zalivanja, ženke će doći privučene njihovim mirisom i na njih će polagati jaja", navodi Nišavić Veljković.
Kada se larve ispile, ubušuju se i prave hodnike u takvim krtolama. Za vrijeme vađenja krompira, može biti da simptomi napada nisu vidljivi i da se takvo povrće ipak unese u skladište, što može da dovede do potpunog gubitka prinosa, posebno u onim skladištima gde nije regulisana temperatura pa larve krompirovog moljca nastavljaju sa svojim razvojem i da prave dalja oštećenja.
Na području ove savjetodavne službe, napominju, usjevi krompira nalaze se u zavisnosti od lokaliteta, sortimenta i vremena sadnje, u različitim fazama. Tamo gdje su niže nadmorske visine, kaže Veljković, u fazi je sazrevanja ploda do žućenja cime dok je na pojedinim njivama u toku vađenje.
Na feromonskim klopkama uočen je veći ulov odraslih jedinki ovog štetnog insekta, a takođe je u toku i let leptira treće generacije što znači da za to područje nastupa rizičan period kada je u pitanju zaštita pomenutog povrća od krompirovog moljca.
Poljoprivrednim proizvođačima savjetuje se da primjene one mjere koje odgovaraju stanju usjeva i vremenu vađenja krtola. Tamo gde je ono u toku ili se planira u nekom skorijem vremenu, neophodno je u što kraćem vremenu nakon vađenja, krompir skloniti sa parcele. Zatim, čuvati ga u adekvatno pripremljenim i obezbjeđenim skladištima koji imaju mrežu na svim otvorima, da bi se na taj način sprečio ulazak moljca u prostoriju. Temperatura unutar ovih objekata trebalo bi da bude ispod 10⁰C.
Na njivama gdje još uvijek nije u planu vađenje, preporučljivo je da se odrade hemijske mjere zaštite, odnosno, primjena insekticida na bazi aktivne materije deltametrin + hlorantraniliprol. Takođe, potrebno je stalno održavati zemljište u kompaktnom stanju navodnjavanjem jer se tako zatvaraju pukotine i sprečava polaganja jaja na krtolama.
Kontrola krompirovog moljca podrazumijeva integrisan program mjera. Neophodna je primjena optimalne tehnologije, posebnih agrotehničkih mjera, ali i hemijska kontrola usjeva i skladištenje krtola u prostorima koji imaju mogućnost regulisanja temperature, savjetuje ovaj čačanski stručnjak.
Izvađene krtole čuvajte na sjenovitom mjestu, sa dobrom ventilacijom
Kako smo ranije pisali, u krtolama ispod pokožice gusjenica pravi hodnike koji, kada ih ona napusti, postaju crni, što je karakterističan znak prisustva moljca. Na tako oštećene, naseljavaju se sekundarne gljive koje izazivaju trulež.
Kritičan period napada moljca na otvorenom polju je od sredine jula pa sve do vađenja krompira, a u toku čuvanja - od momenta unošenja u skladište.
Tagovi
Autor
