Tretiranje sjemena i sjetva povrća u organskoj proizvodnji

Za sjetvu se koriti svježe sjeme, odnosno u granicama koje propisuje Zakon. Od krupnoće sjemena zavise količina sjemena i dubina sjetve. Vrlo krupno i krupno sjeme (tikve, pasulja, graška, lubenice, krastavaca, dinje, cvekle, špinata, paštrnaka) sije se na dubini 3-4 cm, srednje krupno (kupusnjače, paradajza, paprike, crvenog luka) na dubini 2-3 cm, a sitno i vrlo sitno sjeme (mrkve, peršuna, salate, celera) na dubini 0,5-1 cm.

Vukicin azil za biljke: Stvorila vrijednu kolekciju od 800 vrsta biljaka

Predsjetvena priprema sjemena

Na lakšim zemljištima sije se dublje, a na težim pliće. Veliki broj povrtarskih vrsta ima sitno sjeme, zatim sjeme sa čvrstom sjemenjačom ili sadrži mnogo ulja što usporava klijanje i produžava nicanje.

Zato je dobro prije sjetve vršiti predsjetvenu pripremu sjemena. Podgrijavanje sjemena krastavaca, lubenice, dinje, crvenog luka i paradajza na temperaturi i do 50°C, uz stalno miješanje, tokom tri časa, omogućuje brže nicanje, ali i smanjuje zarazu sjemena. Pri podgrijavanju temperaturu treba postepeno povećavati. Kvašenje se primjenjuje za sjeme više vrsta povrća. Sjeme u vrećicama se potapa u toplu vodu (oko 25°C), uz povremeno vađenje (zbog vazduha), dok ne nabubri. Naklijavanje sjemena obavlja se između dva sloja dobro navlažene tkanine i pri temperaturi oko 25°C. Sjeme se redovno vlaži i povremeno miješa, da bi se obezbijedilo dovoljno kisika za klijanje. Sije se kada se na manjem broju sjemenki (do 5%) pojave klice. Nakvašeno i naklijalo sjeme sije se samo u vlažno zemljište.

Sjeme povrća se može podvrgavati djelovanju niskih temperatura (od -1 do 3°C), a sjeme čvrste sjemenjače (mrkva, cvekla) se skarifikuje (oštećuje se sjemenjača) u pijesku, ili se u platnenu kesu stavi krupan šmirgl papir i kesa se potresa. Za dezinfekciju sjemena pored temperature od oko 45°C koriste se oparak kamilice (potapanje 30 minuta), fermentisani ekstrakt koprive i kalijum-permanganat (1-3 g u 10 l vode).

Najpovoljniji pravac za sjetvu je sjever-jug

U zavisnosti od mjesta i načina proizvodnje povrće se sije u redove, a najpovoljniji pravac redova je sjever-jug koji omogućuje pravilan razvoj biljaka. Sjetva može biti ručna, kada se sije iz ruke ili iz kesice (u bašti i zaštićenom prostoru) i mašinska, koja omogućava pravilan raspored biljaka na željeno rastojanje u redu. Sije se u pantljike (trake) dvoredne, troredne, četvororedne ili višeredne. Razmak između redova je uži (10-30 cm), a između pantljika širi (35-70 cm). Tako se dobija staza sa koje se obavlja njega usjeva u redovima, odnosno omogućeno je korištenje odgovarajuće mehanizacije. Sjetva u kućice karakteristična je za krastavac, lubenicu, dinju, tikve, pasulja, paradajz, ali i za sadnju krompira. U kućice se sije 2-5 sjemenki, odnosno krtola krompira. Poslije nicanja može se prorijediti i ostavljajući jednu do dve biljke u kućici.

Borbra protiv korova: Uz vrste koje sporo niču, usijavati one koje brzo niču

U organskoj njivskoj proizvodnji preporučuje se sjetva na gredice (1, 2 ili 4 reda) što omogućava brzo sušenje zemljišta, primjenu malčiranja (nastiranja) zemljišta, olakšava međurednu obradu (ako zemljište nije malčirano) i ogrtanje usjeva, bolje postavljanje sistema za navodnjavanje, a olakšan je i prohod mašina.

Za potrebe primjene mehaničkih mjera borbe protiv korova može se zajedno sa vrstama koje sporo niču (mrkva, crveni luk) usijavati i mala količina sjemena biljaka koje brzo niču (kupus, rotkvica) i tako označiti redovi i omogućiti prašenje i kultiviranje prije nicanja glavne vrste.

U povoljnim uslovima, grašak, kupus, rotkvica i rotkva niču za 4-6 dana, tikve, krastavac, bob, paradajz, salata i špinat za 5-8 dana, dinja, kukuruz, cvekla i pasulj za 7-10, lubenica i plavi patlidžan za 10-14, luk, mrkva, paštrnak, paprika i peršun za 12-18 i celer za 16-22 dana, pojašnjava diplomirani ineženjer iz PSSS Niš Tanja Petrović.

Povrće se gaji i sadnjom vegetativnih biljnih organa

U organskom povrtarstvu primjenjuje se sjetva naizmjeničnih redova ili naizmjeničnih gredica usjeva koji se gaje kao združeni usjevi ili kao zeleno đubrivo. Povrće se uzgaja i sadnjom vegetativnih biljnih organa. Tako se crveni luk proizvodi iz sitnih lukovica arpadžika, bijeli luk iz dijelova lukovice-čenova ili vazdušnih lukovica.

Krompir se proizvodi iz cijele ili isječene krtole, a hren iz dijela korijenske reznice. Dijeljenjem bokora razmnožava se rabarbara, reznicama stabla paradajz i krastavac; a neke vrste se mogu razvijati na račun rezervnih dijelova (pospješivanje, dorastanje), korijena (radič, celer, peršun) i listova (karfiol, poriluk, brokula).