Pre nego što se upustite u analizu proizvodnje povrća pod plastičnim tunelom, poželjno je da tačno znate koje useve želite da uzgajate na ovaj način. Nedavno se na tržištu pojavio i braon malč. Ova plastika kombinuje pozitivne aspekte crnog i prozirnog malča. U ogledima koji su rađeni, kontrolisao je korove bolje od prozirnog malča. Takođe, topliji je od crnog, ali nije tako topao kao prozirni.
Na početku sezone mnoge vrste povrća mogu da dostignu veću cenu pre nego što na tržištu budu dostupne veće količine. Da bi se podstakla rana proizvodnja povrća, koja je isplativa i konkurentna, prema University of California, poljoprivrednici bi trebali svoje povrće da uzgajaju u plastičnim tunelima.
Pre nego što se upustite u analizu proizvodnje povrća pod plastičnim tunelom, poželjno je da tačno znate koje useve želite da uzgajate na ovaj način. Takođe, troškovi koji uključuju ovu proizvodnju podrazumevaju i promene koje se dešavaju tokom vegetacije u tunelima, kao što su na primer, troškovi kontrole štetočina, ali i kontrole potrebne količine vode.
Nedavno je nekoliko uzgajivača pokušalo da koristi plastične malčeve u kombinaciji sa tunelima, kako bi ubrzali datum berbe nekih useva. Međutim, malč sam po sebi, bilo da je crni ili proziran, pruža malo dodatne toplote da bi značajno unapredio berbu.
Plastični tuneli pružaju veću zaštitu od mraza, znatno ubrzavaju rast biljaka i jeftini su za instalaciju i upravljanje.
Crni plastični malč najčešće je korišćena plastika ispod tunela. Njegova debljina varira i najčešće je od 30, 40 ili 50 mikrona. Proizvođači vole da ga koriste jer je dobar u kontrolisanju korova. U nekim eksperimentima, malč se nije pokazao toliko efektivan za korov tigrova trava, ali za sve ostale pokazao se veoma uspešan.
Iskustva sa terena pokazuju da prilikom upoređivanja crnog i prozirnog malča, nema razlike u visini prinosa. Ovo se odnosilo na različite vrste povrća koje su uzgajane na ovaj način.
Nedavno se na tržištu pojavio i braon malč. Ova plastika kombinuje pozitivne aspekte crnog i prozirnog malča. U ogledima koji su rađeni u Izrealu i Kaliforniji, kontrolisao je korove bolje od prozirnog malča. Takođe, topliji je od crnog, ali nije tako topao kao prozirni.
Izbor vrsta useva za uzgoj u plastičnim tunelima važna je odluka i treba je pažljivo doneti. Izbor bi trebalo da obuhvati razmatranje nekoliko aspekata - koji su to usevi najpogodniji za kultivaciju u tunelu, očekivane cene tokom tržišnog perioda za određeno tržište i očekivani prinos.
Iskustva sa terena pokazala su da su mnoge biljke pogodne za uspešnu proizvodnju u tunelima. Neke od najčešće uzgajanih su: tikivice, krastavci, čeri, ali i obični paradajz, dinje, pasulj.
Papriku i patlidžan teško je uzgajati na ovaj način, njih bi eventualno iskusni poljoprivrednici mogli kvalitetno uzgojiti.
Da bi ste što lakše instalirali plastični tunel, najbolje bi bilo da sledite predložene smernice.
Za većinu useva, potreba za provetravanjem mala je tokom prvog meseca rasta. Kako sezona napreduje, tako se povećava i potreba za ventilacijom. Biljke iz familije Cucurbitacae, poput lubenice zahtevaju malo provetravanja pre oprašivanja. Paprika i paradajz osetljivi su na visoke temperature i tada može doći do oštećenja rastućih vrhova biljaka. Obično simptomi toplotnog stresa na ovim biljkama uključuju postepeno žućenje lišća.
Kontrolisanje korova jednostavnije je započeti pre nego što zasadite useve. Pre početka sadnje, uvek je dobro slediti sledeće smernice.
Pre - navodnjavanje: Područje na kom planirate da postavite tunel, možete navodnjavati, a proklijan korov da uništavate plitkom kultivacijom. Duboka kultivacija izneće seme korova sa veće dubine, na površinu zemljišta. Ako vreme dozvoljava, navodnjavanje vršiti dva do tri puta, kako bi korov što pre proklijao.
Sunčanje: Pokrivanje vlažnog zemljišta prozirnom plastikom pokazalo se efikasnim ne samo za ubijanje korova nego i za sprečavanje bolesti i napada insekata. Da bi efikasnost bila što bolja, plastika mora da bude u bliskom kontaktu sa zemljištem. Vazdušni džepovi, smanjiće produktivnost.
Fumigacija: Fumigacija zemljišta metil bromidom, najefikasniji je metod za suzbijanje korova i drugih štetnih insekata, mikroorganizama i drugih bolesti. On ubija semena, korenje, rizome, lukovice, krtole biljaka, kao i nematode. Da bi se dobili najbolji rezultati, područja za fumigaciju potrebno je navodnjavati i adekvatno pripremiti za sadnju. Nakon tretiranja zemljišta, ostaviti da se provetri dva ili tri dana pre sadnje semena ili šest dana pre sadnje sadnica.
Iako je teško, nekada čak i nemoguće, predvideti buduće tržišne cene, ranija iskustva mogu da daju neku ideju i pretpostavku kako će proizvodnja da se razvija.
Uzgajivači mogu da uporede podatke o ranijim cenama sa svojim troškovima i ulaganjima kako bi procenili profitabilnost, ali i rizike proizvodnje. Ako su cene konstantno iznad očekivanih proizvodnih troškova, ovo može da bude pokazatelj potencijalnog profita.
Korišćenje informacija od ranije samo je jedan od alata koji se mogu primeniti u formiranju cene i važno je napomenuti da se tržišni uslovi mogu značajno menjati od sezone do sezone. Prema tome, trebalo bi se dobro informisati o svemu pre početka sadnje. Šta je sa konkurencijom, da li se i ona menjala ? Da li je moguće proširiti proizvodnju na veću površinu, da li to geografski uslovi dozvoljavaju ? Koji marketinški alati su na raspolaganju kako bi se proizvodi što bolje palsirali na tržište ? Ovo su samo neka od pitanja koje je potrebno postaviti, pre početka proizvodnog procesa.
Izvori
Tagovi
Autor