Suzbijanje korova u povrću - djelujte preventivno

Kod uzgajanja povrća veliki problem je suzbijanje korova i na ovu agrotehničku mjeru možemo potrošiti najviše vremena. Za uspjeh moramo djelovati i preventivno.

Postoje različite metode kontrole - od rotacije usjeva, solarizacije, mehaničkog uklanjanja (plijevljenja i okopavanja), malčiranja, prekrivanje zemljišta folijama, do upotrebe herbicida.

Korovi potiskuju povrće

Korovi se u svemu takmiče s uzgajanim kulturama. Voda, biljna hraniva i svjetlost trebaju svim biljkama, a često privlače i dom su mnogobrojnim štetočinama te se s njih bolest širi na povrtne vrste.

Borba s njima nije laka i jednostavna. Oni su agresivni na počeku vegetacije kada u potpunosti mogu da prekriju i unište usjev.

Možemo ih podijeliti na nekoliko načina. Razlikujemo uskolisne i širokolisne. Uskolisni su sve trave, dok su širokolisni vrste sa širokim listovima. Obe grupe dijelimo na jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje. Dalje ih možemo podijeliti na zimske i ljetne. Bez obzira kako ih klasificiramo, potrebno ih je uništiti kako ne bi stvorili sjeme i zadali nam još više posla.

Jednogodišnji i dvogodišnji korovi se brzo razvijaju i u povoljnim uslovima brzo prekrivaju površinu. Višegodišnji su komplikovaniji za suzbijanje.

Najstarije metode uklanjanja su plijevljenje i okopavanje. Kada su biljke mlade i tek iznikle, obavlja se plijevljenje. U baštama se on suzbija u usjevu mrkve, peršina i sličnih kultura. Motikom se reže plitko ispod površine zemljišta. Na istom principu rade i strojevi za okopavanje.

U savremenoj poljoprivredi za ovu se kontrolu koristi se mehanizacija koja uništava neželjene biljke zahvaljujući vatri ili električnoj energiji.

Kako bi spriječili njihovo nicanje, površinu zemlje prekrivamo malč materijalom koji može biti organski ili neorganski. Organski može biti slama, pokošeno sijeno, bujad, iglice crnogoričnog drveća, kora drveća, piljevina, kompost, a neorganske su razne folije. Sloj organskog malča da bi bio efikasan mora biti debeo od 10 do 15 cm. On sprečava prodiranje sunčevih zraka do površine zemlje i dovodi do pojave uginuća izniklog korova. Kada se koristi sijeno, potrebno je travu pokositi prije nego što formira sjeme, jer bi doprinijeli širenju korova.

Rotacijom usjeva mijenjaju se mogućnosti za klijanje i nicanje nepoželjnih vrsta. Tome će naručito pridonijeti pokrovni usjevi.

Oprezno s herbicidima

Primjena herbicida u povrću je problematična zato što ne postoji onaj koji bi se mogao primijeniti u svim usjevima. Postoji tek nekoliko njih sa širokim spektrom djelovanja. Većina je usko specijalizovana za određenu porodicu ili čak vrstu povrća.

Drugi ozbiljan problem je karenca. To je vremenski period u kome dolazi do razgradnje pesticida i predstavlja vrijeme od primjene sredstva do berbe, a ovisi o kojoj je kulturi riječ. Pažnju treba obratiti i na njihove ostatke u povrću.

Treba ih pažljivo primjenjivati jer mogu da smanje potencijal rasta nekih vrsta povrća, izazovu deformacije plodova, opadanje cvjetova. Pogrešnim izborom možemo uništiti usjev.

Herbicide možemo podijeliti na one koji suzbijaju korove prije sjetve odnosno sadnje uzgajane vrste, poslije sjetve, poslije nicanja ili sadnje u toku vegetacije. Još ih dijelimo na selektivne i neselektivne. Upotrebom selektivnih djelujemo na određenu grupu ili vrstu korova. Neselektivni ili totalni uništavaju sve biljke bez obzira o kojim vrstama se radi.

Razlikujemo i sistemske i kontaktne herbicide. Biljke usvajaju sistemske u svoje tkivo i tako oni uništavaju cijelu biljku te ona ne može da se obnovi. Kontaktni djeluju preko površine biljaka, a najčešće se radi o zelenim biljnim dijelovima koji usvajaju primijenjeno sredstvo.

Kako izračunati količinu sredstva potrebnu za tretiranje biljaka?

Postoje i organski herbicidi na bazi citrusa koji su potpuno sigurni. Visoko su efikasni kada je u pitanju suzbijanje mladih, nježnih korovskih biljaka. Već poslije sat vremena se primjećuje njihovo sušenje. To je neselektivan herbicid i možemo ga primijeniti na stazama ili prije sjetve ili sadnje.