Ukoliko još niste započeli sa uzgajanjem zimskog povrća još uvijek imate vremena da posijete i posadite veliki broj vrsta. Kraj septembra i oktobar su idealni za sjetvu i sadnju kupusnjača, crvenog i bijelog luka, raznih salata, mrkve, korijandera, repe.
Kako dani postaju sve hladniji većina povrtarskih vrsta završava svoj razvojni ciklus. Vrijeme je berbe plodova i većina baštovana i baštovanki odustaje od uzgajanja povrća tokom zime. Uobičajeno je da je proljeće vrijeme sjetve, ljeto vrijeme sadnje, jesen berbe i zima planiranje sjetve za sledeću sezonu.
Međutim, prava je istina da i tokom zime možemo da uzgajamo razno povrće i uživamo u njihovim okusima.
Mnogo je vrsta povrća koje se mogu uzgajati tokom zimskog perioda. Te vrste se siju i sade tokom jeseni i dostupne su nam tokom zime. U južnim predjelima mogu se uzgajati na otvorenom, dok se na kontinentu mogu uspješno uzgajati u plastenicima, niskim tunelima, prekrivenim gredicama. Zatvoreni prostori će štititi biljke od niskih temperatura, mraza, vjetra, snježnih padavina.
Ukoliko još niste započeli sa uzgajanjem zimskog povrća još uvijek imate vremena da posijete i posadite veliki broj vrsta. Kraj septembra i oktobar su idealni za sjetvu i sadnju kupusnjača, crvenog i bijelog luka, raznih salata, mrkve, korijandera, repe.
Kupusnjače podnose hladni period godine. Glavice kasnog kupusa dugo mogu ostati na njivi bez smrzavanja. Kelj i raštika se mogu brati tokom cijele zime. Na jugu kelj i raštika bez problema mogu prezimiti na otvorenom.
Na kontinentu prezimljavanje i mogućnost berbe zavisi od vremenskih prilika tokom zime. Zbog toga ih je bolje uzgajati u zatvorenom prostoru. Ove vrste su se prilagodile hladnoći. U njihovim listovima skrob se pretvara u šećer i na taj način se biljka štiti od izmrzavanja. Okus biljaka koje su bile izložene niskim temperaturama je izuzetan i daleko nadmašuje okus biljkaka uzgojenih tokom ljeta.
Obe vrste luka se sade u ovom periodu. U zatvorenom prostoru ih možemo saditi ukoliko želimo da ih konzumiramo kao mlade biljke tokom zime. Način sadnje i uslovi uzgajanja su isti kao i kod sadnje na otvorenom prostoru. Pošto ne uzgajamo luk za glavicu, gustina sadnje može da se poveća. Možemo iskoristiti malu površinu za proizvodnju mladog luka tokom zime.
Glavice arpadžika crvenog luka mogu se posaditi što bliže, skoro da se dodiruju. Kažem skoro da se dodiruju, jer su glavice koje se dodiruju podložne trulenju.
Teško je zamisliti zimu bez neke salate. Možemo uzgajati: rukolu, zimske sorte zelene salate, radič, matovilac, rudarsku salatu, endiviju, mizunu, cikoriju.
Bez obzira o kojoj salati radi one će biti izvor mnogih vitamina, minerala i ljekovitih materija koje ne možemo dobiti iz zimnice i sušenih proizvoda.
Blitva je još jedna povrtna vrsta koja će nas nagraditi bogatom berbom zelenih listova. Kod sjetve blitve obratiti pažnju na izbor sorte. Ljetne sorte neće dati dobar urod i podložnije su izmrzavanju.
Mrkva je odlično zimsko povrće. Uobičajeno je da se mrkva sije tokom proljeća, jednom u sezoni. Međutim, sjetvom mrkve tokom cijele godine naša kuhinja će biti snabdjevena mladom mrkvom tokom cijele godine. Ona može uspjeti i na nižim temperaturama.
Pak Čoi je povrće sve popularnije kod nas. Tokom desetog mjeseca u plasteniku je dovoljno toplo da se pak čoi može posijati, niknuti i rasti. Za berbu će biti spreman tokom decembra i januara.
Korijander, kopar, bob, grašak, razne repe samo su još neke od vrsta koje možemo posijati i u ovo doba godine.
Tagovi
Autorica
