Šta posijati poslije zelene salate, krompira ili graška u ljetnoj sjetvi?

Bašta je dinamično mjesto u kome se usjevi smjenjuju skoro cijele godine. Od proljeća do kasne jeseni uvijek postoje vrste povrća i drugog bilja koje možemo sijati i saditi. Na taj način možemo osigurati berbu tokom najvećeg dijela godine.

Neke biljne vrste i sorte treba saditi što ranije u proljeće, dok druge postižu odlične prinose kada se posiju nakon što prethodni - glavni usjev napusti parcelu. U naknadnoj, postrnoj, drugoj ili ljetnoj sjetvi možemo uzgajati mnogo biljnih kultura, ali je potrebno ispoštovati posebitosti ove sjetve:

Posebitosti ljetne sjetve 

1. Sijati ili saditi vrste, sorte i hibride koji su namjenjeni ovakvoj vrsti sjetve. Uspjeh uzgajanja biljaka u ovom roku zavisi od našeg poštovanja vremena sjetve određene vrste, sorte ili hibrida.
2. Poštovati smjenu usjeva i nikada ne saditi istu vrstu ili srodne vrste na isto mjesto. Ne možemo grašak posijati u ranoj sjetvi, a nakon što on završi vegetaciju opet posijati grašak. Bez smjene usjeva dolazi do nakupljanja štetočina i prouzrokovača oboljenja.
3. Izbjegavajte sjetvu povrća iz iste grupe. Poslije korjenašica izbjegavati sjetvu drugih korjenašica zbog nakupljanja štetočina.
4. Obratiti pažnju na termin sjetve i dužinu vegetacije određene vrste, sorte ili hibrida. Sijati ili saditi sorte koje imaju kraći period vegetacije, uz odabir sorti koje imaju dobru sposobnost čuvanja u skladištima ili su pogodne za preradu..
5. Osigurati optimalne uslove za klijanje, nicanje i početni rast. U postrnoj sjetvi javlja se problem nedostatka vlage u zemljištu i potrebno je obezbjediti redovno zalijevanje. Zbog pregrijavanja zemljišta za neke kulture će biti neophodno obezbjediti mreže za sjenčenje. Veliku pažnju treba posvetiti zaštiti mladih biljčica od bolesti i štetočina.

Kod druge sjetve je presudno da je zemljište dovoljno vlažno. Sjetvu ili sadnju obavljati ili u periodu kada pada kiša ili obezbjediti navodnjavanje. Ukoliko je u vrijeme sjetve previsoka temperatura posijana gredica se može prekriti nekom malč materijom kako bi se zaštitili mladi klijanci.

Koje materijale koristiti za malčiranje?

Ova mjera će zaštititi zemljište od pregrijavanja. Malč ima i drugu funkciju. On će da umanji ili čak da spriječi napad buvača. Na taj način ćete spasiti mlade biljčice kupusa, repe, rotkve.

Od ranog ljeta do kasne jeseni možemo sijati i saditi biljne vrste poput tikvice, kopra, graška, krastavca, mrkve, kupusa, kelja, kukuruza šećerca, paradajza, praziluka, kelerabe, kineskog kupusa, mahune, repu, ciklu, rotkvu, papriku i druge kulture. Tu su i  vrste koje se siju sredinom ili krajem ljeta, a cvjetaju ili plodonose tek sledeće godine.

Tri grupe postrnih ili drugih usjeva

Poslije berbe glavnog usjeva i čišćenja gredica možemo posaditi postrni ili drugi usjev. Biljne vrste koje uzgajamo u ovom roku možemo podijeliti u tri grupe:

1. Pokrovni usjevi – ovim usjevima se sprečava erozija i poboljšavaju karakteristike zemljišta. Za baštovane su iz ove grupe interesantne biljne vrste koje se koriste kao zelenišno đubrivo: raž, gorušica.
2. Biljke čiji korijen prodire duboko u zemlju i koje izvlače hraniva u površinski sloj zemljišta čineći ih na taj način dostupnim narednim kulturama sa plićim korijenom. Takođe, ove biljke sprečavaju ispiranje hraniva iz zemljišta.
3. Ekonomski usjevi – to su usjevi koji se siju poslije glavnog usjeva, a od čijeg uroda imamo ekonomsku korist. U ovu grupu ubrajamo i biljne usjeve za pčelinju pašu, biljke za ishranu stoke, povrće, ljekovito i začinsko bilje, cvijeće.

Šta iza čega sijati? 

Lisnato povrće, poput zelene salate i špinata, rano napušta gredicu. Tlo je dovoljno zagrijano i još uvijek ima dovoljno vlage. To će omogućiti brzo nicanje i napredovanje mladih biljaka. Poslije lisnatog povrća ne treba sijati drugo lisnato povrće, već izabrati vrste poput graška, krastavce, tikvice, kukuruz šećerac i drugo povrće.

Ukoliko želimo posijati kukuruz šećerac za njega ćemo odabrati osunčano mjesto i potrebno je obezbjediti zalijevanje tokom ljetnog perioda pošto se sije u kasnijim rokovima sjetve. Izabrati sorte sa kraćim periodom vegetacije, najduže do 100 dana. Kukuruz šećerac možemo sijati u intervalima ili ga uzgajati iz presadnica.

Kukuruz, grah i tikvice - tri sestre koje si međusobno pomažu

Tikvice su biljna vrsta koja je veoma zahvalna za sjetvu nakon glavne kulture. Veliki broj sorti i hibrida se odlikuje brzim formiranjem plodova za konzumaciju. Za uspješno uzgajanje tikvica potrebno je obezbjediti dovoljne količine vode za zalijevanje, jer su tikvice veliki potrošači vode. Još jedna prednost tikvica je što se mogu uzgajati poslije većine glavnih kultura. Odlične rezultate daju kada se siju poslije lukova.

Poslije bijelog i crvenog luka odlično uspjevaju kupusnjače: kupus, cvjetača, kineski kupus, crveni kupus, brokoli, kelj. Odabrati sorte i hibride kratke vegetacije i namjenjene za sjetvu u drugom roku. Usjevi će najbolje uspjeti ako se mlade biljčice uzgajaju iz rasada. Kupusnjačama treba obezbjediti dovoljno vlage u zemljištu, jer su i one veliki potrošači vode. Problem sa kupusnjačama tokom ljeta je napad buvača koji u potpunosti mogu uništiti mlade, sočne presadnice.

Buhač tjera štetočine - od komaraca do krompirove zlatice

Kupusnjače će odlično uspjevati i poslije krompira. Rani krompir već početkom ljeta ostavlja prazan prostor za sjetvu novih kutura. Vađenjem krompira se zemljište praktično pripremi za novu sjetvu, odnosno potrebno je utrošiti manje fizičkog rada. Takođe, parcela sa krompirom se obilno đubri. Sve ovo čini parcelu sa koje smo izvadili krompir odličnu za sjetvu kupusa, kelja i drugih kupusnjača, ali i sadnju praziluka. Poslije krompira možemo posijati i biljke za zelenišno đubrivo koje će dodatno obogatiti zemljište. Iza krompira najbolje je za tu svrhu posijati slačicu (gorušicu) ili ozimu raž. Poslije krompira ne saditi paradajz, jer pripadaju istoj porodici i napadaju ih iste štetočine i bolesti.

So i ulje u bašti, brašnom protiv mravi i ostali biseri kojih se moramo odviknuti

Grašak i druge mahunarke su odličan predusjev za kupusnjače i za lisnato povrće, krastavac, jer obogaćuju zemljište azotom. Osim što su odličan predusjev, mahunarke kratke vegetacije su pogodne i za drugu sjetvu. Najbolje je uzgajati niske sorte graška i mahuna koje ne zahtjevaju podizanje armature i kraće vremena im treba za formiranje zelene mase. Obratiti pažnju na gustinu sjetvenog sklopa kako bi biljke prekrile tlo i spriječile suvišno isparavanje iz zemlje.