Uzgoj spanaća tokom zimskih mjeseci može biti unosan posao, kada se zna da cijena u ovom periodu umije da bude dosta visoka.
Spanać je biljka koja može da se gaji tokom cijele godine, najbolje uspijeva na umjerenim temperaturama između 15 i 18°C, a ukoliko dobro ukorijenjene biljke prekrije snijeg podnijet će i niske temperature. Veoma je cijenjen s obzirom na to da je bogat bjelančevinama, vitaminima, gvožđem, kalcijumom pa se od davnina smatra veoma zdravom hranom.
Ne podnosi suho i siromašno zemljište, tokom vegetacije zahtijeva mnogo vlage, jer zbog kratke vegetacije i plitkog korijena biljka će napredovati samo ukoliko je dobro snabdijevana vodom, a budući da ne zahtijeva puno svjetlosti može da se gaji i u međukulturi kada je više ili manje zasjenčena. Zbog kraće vegetacije dolazi na drugo mjesto u plodoredu, a najbolje ga je sijati nakon kupusa, graška, krastavaca, boranije ili paradajza. Proizvodi se direktnom sjetvom iz sjemena u nekoliko sjetvenih rokova.
Ovih dana spanać bere i Sava Gmizić iz sela Sibač opština Pećinci (susjedna Srbija, op.ur.). Bavi se ratarstvom, stočarstvom, sije gotovo sve povrtlarske kulture, a već nekoliko godina unazad tokom zime uzgaja i ovo povrće na površini od jednog jutra.
Početkom septembra zasijao je polovinu parcele, a dvadesetak dana kasnije ostatak kako berba ne bi došla u isto vrijeme. Predusjev bio je kukuruz pa je nakon berbe obavio oranje na dubini od oko 20 cm. Nakon toga prihranio je zemljište sa 400 kilograma mineralnog đubriva, freziranjem je odradio predsjetvenu pripremu - dobro usitnio zemljište i žitnom sijalicom uradio sjetvu.
"Zasijao sam 15 kilograma sjemena na dubini od tri do četiri centimetra, a onda sve prešao kembridž valjcima zbog postizanja što ujednačenijeg nicanja i dodatnog ravnanja parcele. Spanać počinje da niče nakon pet do 10 dana što zavisi od vlažnosti zemljišta, a onda se prihranjuje sa 200 kilograma azota", kaže naš sagovornik dodajući da ukoliko nema kiše parcelu je neophodno dobro navodniti, jer ova kultura voli vodu koja će mu pomoći da dobro klija i brže formira biljku.
Kasnije dolazi vlažnije vrijeme kiše i snjegovi koji mu obezbjeđuju neophodnu vlagu. Usjev pokrije agrilom, a kako nam je objasnio spanać podnosi temperaturu do -5 ili nižu ukoliko je pokriven snijegom.
"Tokom jesenjeg i zimskog perioda ne traži mjere njege obzirom da je hladno vrijeme te nema pojave insekata i ne javljaju se bolesti na listovima, znači nema ulaganja što pojednostavljuje ovu proizvodnju", kaže Gmizić i napominje da je prvu berbu započeo početkom decembra, porodica bere, a uvijek angažuje i nekoliko radnika.
Jedan od efikasnijih načina berbe spanaća je sa spoljnog dela rozete
Spanać se bere, kako nam je objasnio naš sagovornik, kada su listovi lijepi krupni i kada ih ima šest do sedam. Berba se obavlja ručno, odnosno sijeku se oštrim noževima, prevozi se kući gdje se mora obavezno oprati hladnom vodom. Nakon cijeđenja pakuje se u najlonske džakove od pet kilograma i prevozi se do pijace.
Naš sagovornik kaže da ova kultura nije zahtjevna i što je najvažnije nema puno ulaganja.
"Moja ulaganja na ovu površinu - jedno jutro - su od 25 do 30 hiljada dinara (oko 500 KM), znači veoma skromna. Prinos, ukoliko je dobra godina, je od pet do šest tona po jutru, a trenutno ga prodajem na kvantaškoj pijaci po cijeni od 120-130 dinara (oko 2 KM) po kilogramu", kaže naš sagovornik ističući da je ove godine za razliku od prošle kada je bio duplo jeftiniji zadovoljan rezultatima, prinosom i cijenom te će naredne sezone najvjerovatnije povećati površine.
"To je veoma jednostavan uzgoj, a kako tokom zime na njivi nemamo drugog posla možemo u potpunosti da se posvetimo berbi i prodaji. Osim toga u ovo doba godine svaki dinar je dobro došao", kaže na kraju Gmizić.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica