Registrovana poljoprivredna gazdinstva ne mogu prodavati presadnice, kazne do 500 KM!

U proljetnom periodu kada se vrši sadnja poljoprivrednih kultura na tržnicama, imanju ili bilo kojem drugom mjestu gdje se obavlja promet i prodaja poljoprivrednih proizvoda, vrlo često izloženi su i snopići presadnica uglavnom paradajza, paprike, krastavca i maline. Takvi, iako registrovani poljoprivrednici, gotovo uvijek su predmet inspekcijske kontrole i nerijetko za plasman necertifikovanih sadnica budu novčano sankcionisani.

Kada je u pitanju prodaja presadnica, izričito je zakonom (Zakon o sadnom materijalu poljoprivrednog bilja, FBiH br: 55/01) zabranjeno fizičkim licima, poljoprivrednim gazdinstvima u promet stavljati sjemenski materijal i rasad.

Sadni materijal obavezno mora biti pregledan !

Dozvoljeno je da poljoprivredni sadni materijal mogu proizvoditi pravne osobe koje su upisane u Registar proizvođača za te namjene. Postoje i slučajevi kada se ovim tipom proizvodnje mogu baviti i fizička lica, ali to je samo na temelju pisanog ugovora o saradnji s proizvođačem sadnog materijala. Listu pravnih lica koja imaju dozvolu za uzgoj i prodaju sadnica vodi nadležno ministarstvo za poljoprivredu, preko Registara proizvođača poljoprivrednog sjemena, presadnica i micelija jestivih i ljekovitih gljiva.

Uzgoj sadnog materijala tokom vegetacije podliježe obaveznom stručnom pregledu. Na taj način utvrđuje se njegovo porijeklo, autentičnost sorte, vegetativna razvijenost i zdravstveno stanje, a što se potvrđuje na temelju nalaza stručnog lica ovlaštene ustanove koja izdaje uvjerenje o njegovoj kvaliteti, odnosno Rješenje da odgovara propisanim uvjetima.

Registrovani poljoprivrednici nemaju  Rješenje

Porodična poljoprivredna gazdinstva (PPG), obrti ili druga fizička lica prvi su "na udaru" inspekcijskih službenika ukoliko prodaju presadnice. Problem nastaje jer PPG-ovi, odnosno registrovani poljoprivrednici nemaju Rješenje nadležne stručne ustanove da se radi o certificiranom sadnom materijalu odgovarajućih propisanih osnovnih zahtjeva o kvaliteti, za koji je izdato uvjerenje i koji je proizveden od sorti priznatih u FBiH, te za koje postoji dokaz o zdrastvenom stanju.

Problemi u proizvodnji rasada i kako ih riješiti?

Takave presadnice namaju niti odgovarajuću ambalažu niti deklaraciju uz otpemnicu, kako bi se potvrdila njihova ispravnost. Nepopularne, ali zakonom predviđene radnje koje ovlašteni inspektori u tom slučaju poduzimaju su novčane kazne od 100 do 500 KM za učinjeni prekršaj stavljanja u promet takvog sjemena.

Inspekcijski nadzor ipak ima smisla ?!

Svaka presadnica koja nema fitofarmaceutski nalaz i nije certifikovana, ma koliko je proizvođač hvalio i stajao iza njenog kvaliteta, potencijalno predstavlja veliku opasnost za gajene biljke i zemljište. Inficirani rasad može izazvati prenos štetnih bakterija i pojavu različitih bolesti na svim onim mjestima gdje je kupac sadio takve usjeve i u krajnjem slučaju kontaminirati poljoprivredno tlo pa ono onda i do pet godina nije za upotrebu.

Prodavač ne može vizulenim pregledom ustanoviti da je presadnica paradajza ili sadnica maline zdravstveno bezbjedna i kao takvu je prodavati. Svijest o značaju zdravih kultura moraju imati prvo trgovci, a zatim i i sam kupac.

Niko ne želi uz biljku kupiti i štetne bakterije koje će biti uzročnik zagađenja zemlje pa i pojave bolesti na usjevima. Iz tog razloga inspekcijski nadzor, ko i kakve biljke prodaje, ima itekako smisla.