• Proizvodnja rasadnica
  • 23.12.2017. 15:00

Rasadnice biljaka planirajte i pripremite na vrijeme!

Proizvodnja rasadnica povrtlarskih vrsta je zahtjevna, ali osigurava ujednačeno nicanje, rast mladih biljka i veće prinose.

Foto: Bigstockphoto/Anjo Kan
  • 959
  • 71
  • 0

Zima je period planiranja i pripreme sjetve rasadnica raznih biljaka. Iskusni vrtlari, ali i početnici znaju da će od kvalitete presadnica ovisiti uspjeh sljedeće sezone i pristupaju ovoj aktivnosti dobro pripremljeni.

Za uspjeh proizvodnje rasadnica potrebno je uložiti mnogo znanja, planiranja, vremena i rada. Vrtlari unaprijed znaju kada treba posijati sjeme određenih kultura, koliko treba sjemenu različitih biljnih vrsta da klija i nikne, koju temperaturu, osvijetljenost i vlažnost trebaju osigurati tijekom uzgoja rasadnica.

Uzgoj rasadnica povrća, ljekovitog bilja, začinskog bilja i cvijeća je neophodna aktivnost za kulture koje potječu iz toplijih krajeva čija vegetacija traje duže od ljetnog perioda koji vladaju u našim klimatskim uvjetima, kao i za kulture koje otežano niču. Od karakteristika i zahtjeva pojedinih biljnih vrsta ovisi i cjelokupan proces uzgoja presadnica.

Proizvodnja rasadnica se odvija u zatvorenom prostoru, proces klijanja, nicanja i razvoja mladih biljaka je sigurniji i manje podložan utjecajima vanjske sredine. Na ovaj način omogućava se manji utrošak sjemena, ujednačeno nicanje i razvoj mladih biljaka, biljke uzgojene na ovaj način ranije plodonose, a proizvodnja se može tempirati prema zahtjevima tržišta.

Kvalitetno sjeme daje kvalitetne rasadnice

Proizvodnja rasadnica se odvija u zatvorenom prostoru, proces klijanja, nicanja i razvoja mladih biljaka je sigurniji i manje podložan utjecajima vanjske sredine.

Uspješne proizvodnje rasadnica nema bez zadovoljenja određenih zahtjeva. Sjeme za sjetvu treba pomno odabrati. Samo će kvalitetno sjeme imati visok postotak klijanja i nicanja. Sjeme treba biti karakteristične boje, bez simptoma bolesti i oštećenja od kukaca. Količina sjemena treba se odrediti, a ona ovisi od veličine sjemena i od potrebnog broja biljaka.

Broj sjemenki u 1g je uvjetovan veličinom (krupnoćom) sjemenki:

  • od 600 do 1000 sjemenki sitnog sjemena kao što je celer, kopar, mrkva, salata, peršin;
  • od 150 do 400 sjemenki srednje krupnog sjemena kao što je sjeme paprike, rajčice, patlidžana, kupusnjača, crvenog luka;
  • od 10 do 100 sjemenki krupnog sjemena kao što je sjeme blitve, špinata, pastrnjaka, repe, rotkvica, krastavca, dinje;
  • do 10 sjemenki kod vrsta koje imaju veoma krupno sjeme kao što su grašak, bob, masirače, tikve, grah.

Hoćemo sijati sjeme sorti ili hibrida?

Kod sjetve treba se odlučiti da li ćemo sijati sjeme sorti ili hibrida. Za male vrtlare uzgoj sorti je najbolji izbor. Sortno sjeme iz generacije u generaciju prenosi karakteristike sorte i uvijek možete ostaviti određen broj biljka koje će vam osigurati sjeme za novu sezonu. Na taj način izbjeći ćete troškove kupovine sjemena za svaku sezonu, ali se možete posvetiti uzgoju starih sorti čije sjeme ne možete pronaći u poljoprivrednim ljekarnama.

Veliki proizvođači se najčešće odlučuju za sjeme hibrida. Ovo sjeme je potrebno kupovati za svaku sezonu, jer se dobiva križanjem roditeljskih linija i ne prenosi svoje karakteristike na svoje potomstvo.

Razne tehnike proizvodnje rasadnica

Proizvodnja čupanih rasadnica

Jedan od načina uzgajoj presadnica je proizvodnja čupanih rasadnica u toplim lejama. Nedostatak ovog načina uzgoja je što je veliki broj biljaka na maloj površini, brzo širenje biljnih bolesti (polijeganje rasadnica), izduživanje biljka, prilikom čupanja dolazi do oštećenja korijena biljaka.

Sjetva u posude

Sjetvu u posude koriste mali vrtlari. U plastične posude se sije veća količina sjemena. Proizvodnja rasadnica može ići u dva smjera:

  • proizvodnja čupanih rasadnica i
  • proizvodnja mladih biljčica koje se poslije pikiraju u zasebne tegle.

Najbolje je birati uže posude koje se mogu postaviti na prozorsku dasku. Dubina posuda treba biti najmanje 8 do 10cm kako bi se osiguralo dovoljno prostora za razvoj korijena izniklih biljaka.

Sjetva u tegle

Neke biljne vrste je najbolje posijati u zasebne tegle. To se odnosi na kulture koje ne podnose oštećenje korijena prilikom presađivanja kao što su patlidžan, krastavac.

Sjetva u kontejnere

U proizvodnji rasadnica najčešće se koristi sjetva sjemena u kontejnere koji mogu biti plastični ili od stiropora. Veličina kontejnera je standardna, dužina 50cm i širina 33cm. Na 1m² može stati 6 ovakvih kontejnera. Kontejneri se mogu koristiti i kroz nekoliko uzgojnih ciklusa, ali ih je prethodno potrebno dobro oprati i dezinficirati kako ne bi prenosili uzročnike bolesti na nove biljke i na taj način izazvali propadanje proizvodnje.

Sortno sjeme iz generacije u generaciju prenosi karakteristike sorte i uvijek možete ostaviti određen broj biljka koje će vam osigurati sjeme za novu sezonu.

Broj otvora na kontejnerima je različit i kreće se od 40 do 209. Izbor kontejnera je uvjetovan veličinom mlade biljke, potrebom korijena za supstratom i prostorom, da li ćemo proizvoditi mlade biljke za pikiranje ili direktno proizvodimo rasadnice u kontejnerima.

Za manje mlade biljke uzimaju se kontejneri a većim brojem otvora. Tako za salate koristimo kontejnere sa 160 ili najčešće sa 104 otvora.

Prednost uzgoja rasadnica u kontejnerima je što se rasadnica vadi bez oštećenja korijena i s cijelim grumenom supstrata, na ovaj način smanjujemo stres prilikom presađivanja i osiguravamo bolji prijem presađenih biljaka.

Foto: Bigstockphoto/Anjo Kan


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi