Za uzgoj ranog kupusa u plastenicima, potrebno je strogo ispoštovati sve agrotehničke mjere. Obratiti pažnju na izbor supstrata, te na način prihrane. Ovakav vid uzgoja zahtijeva optimalan balans temeprature i svjetlosti, te redovno provjetravanje.
Bliži nam se decembar i vrijeme sjetve ranog kupusa u zaštićenom prostoru pa smo odlučili da vam približimo sve faze pripreme plastenika za taj proces, kao i za proizvodnju ovog povrća, te na šta posebno obratiti pažnju.
Radi smanjenja rizika od pojave štetočina i bolesti, rasadnik treba biti očišćen od korova i svega što nije neophodno i što duže ostaviti ga otvorenog. Trebalo bi i izvršiti dezinfekciju kontejnera ukoliko su korišteni nekoliko mjeseci pred sjetvu. Međutim, ako su novi ili nisu dugo upotrebljavani, ova mjera nije potrebna. Za tu namjenu može poslužiti rastvor varikine 10% u koji se tokom noći potope i slijedeće jutro izvade i operu.
Sjetva se vrši u sterilne supstrate, odgovarajuće strukture, pH i količine hranjiva. Poželjno je koristiti Pindstrup Plus Blue 0-6 mm (LV 14-218) kojim se pune kontejneri sa 104 otvora u koje se sije.
Optimalna temperatura za klijanje sjemena kupusa iznosi 17-24°C. Minimalna je 5-8°C, a maksimalna 30°C. Kada krene klijanje, preporučljivo je spustiti temperaturu na 6-10°C radi umanjenja rizika od izduživanja biljaka. Dalje, u fazi porasta rasada optimalno je tokom sunčanog dana da iznosi 14-18°C, a za vrijeme oblačnog 12-16°C i u toku noći 8-12°C.
Da bi se dobio još kvalitetniji i niži rasad, moguće je temperaturu spustiti i par stepeni niže, s tim što će proces proizvodnje trajati duže. Za postizanje dobrog kvaliteta, treba pronaći dobar balans između količine svjetlosti i temperature.
Učestalost zalijevanja dosta zavisi od načina grijanja i vremenskih uslova. Zalijeva se kada se supstrat prosuši, količinom dovoljnom da voda probije dno kontejnera (odnosno čaše ukoliko je u pitanju pikirani rasad). Optimalno je da voda probije na dnu kontejnera ili čaše i da količina koja je prošla kroz čašu, bude 5-10%. U praksi poželjno je rijeđe vlaženje bijaka.
Najpogodnije je dodavanje vode izvšiti u prije podnevnim satima, kako bi se u toku dana mogao dovoljno provjetriti plastenik da biljke ne ulaze vlažnih listova u noć.
Takođe je potrebno obezbijediti što više svjetlosti. Folija za pokrivanje rasada mora biti čista da bi propuštala što više sunčevih zraka. Stručnjaci na ovom polju preporučuju pokrivanje novom tankom termo folijom E 1434. Rasad se pokriva sa više slojeva tokom noći. Nakon svitanju ostavlja se samo donja, najprovidnija. Ona se isto tako sklanja kada temperatura u plasteniku bude nekoliko stepeni u plusu.
U poslije podnevnim satima radi se obrnuto, odnosno, kada temperatura ozbiljnije počne da opada, rasad se pokriva sa tankom providnom folijom, a kada se smrači nabaci se više slojeva folija i agrila da bi se manje energije utrošilo za grijanje.
Provjetravanje se vrši kad god i koliko god je to moguće, uz uzimanje u obzir temperature i vlage. Ovo je bitna agrotehnička mjera koja doprinosi smanjenju rizika pojave bolesti.
Supstrati obično sadrže od 0,5-1,5 kg hranjiva po metru kubnom. Pomenuti Pindstrup Plus Blue sadrži 1,2 kg NPK + 50 g mikroelemenata/m3 i ova količina dovoljna je za nekoliko sedmica nakon sjetve, odnosno pikiranja. Da li će taj period biti duži ili kraći zavisi od zapremine kontejnera (ili čaše), vremenskih uslova i dinamike zalijevanja. Poslije tog vremena, trebalo bi prihranjivati rasad.
Prihrana se može vršiti na dva načina:
U slučaju da se odlučite za folijarno dodavanje hranjiva, obratite pažnju da prskalica koju koristite nije korištena za herbicide.
Rasad stasao za pikiranje, presadi se u čaše prečnika 6 cm, u supstrat. Smatra se stasalim kada ima nekoliko lijepo razvijenih listova i kada je korijen obuhvatio masu u kontejneru.
Pikiranje je mjera koju se primjenjuje samo kod najranije sjetve kupusa, sa ciljem da mu se omogući što duži vremenski period proveden u rasadniku.
Ovako rani uzgoj nosi veliki rizik od procvjetavanja. Kupus je dvogodišni usjev koji u drugoj godini cvjeta. U slučaju dugotrajnih niskih temperatura (ispod 5°C) može doći do pojave jarovizacije i njegovog procvjetavanja. Generalno je pravilo da je ranijim sortama potreban kraći period izlaganja niskim temperaturama da bi procvjetali.
Tagovi
Autorica