Prorjeđivanje doprinosi normalnom razvoju mrkve, stvara odgovarajući vegetativni prostor zbog čega biljke koje ostaju u tlu imaju dovoljno mjesta za daljnji napredak, sazrijevanje i rast.
Prorjeđivanje mrkve jedna je od ključnih mjera uzgoja čime se oslobađa prostor za razvoj i rast biljaka koje se ostavljaju za finalnu proizvodnju. Ovu radnju treba obaviti kada usjev dobije dva stalna lista.
"Tada se biljke u lošijem stanju vade, a ostavljaju se dominantnije, koje imaju bolju energiju klijanja i nicanja, rast. Posebno se mora paziti da se ostale ne oštete, zbog čega je to najbolje raditi ručno, čupajući one sitnije", objašnjava stručnjakinja za ratarstvo, Vladica Stefanović.
Prorjeđivanje je osobito važno ako je u pitanju sjetva u gustom sklopu, napominje profesorica iz Poljoprivredne škole u Futogu Stanka Prodanović ističući da postoji razlika kod industrijske i proizvodnje manjeg obima.
"Kod guste industrijske sjetve prorjeđivanje se provodi u tehnološkoj zrelosti, kada je promjer mrkve jedan do dva centimetra. Takva povrtnica koristi se, recimo, za prodaju na tržnici, u vezicama, ona ima već formiran korijen", navodi.
"Može se raditi u jednom ili dva navrata, recimo, kada je mrkva u fazi četiri do šest listova. Time se pravi veći vegetativni prostor za razvoj ostalih. Posebno je dobro to raditi nakon navodnjavanja zbog vlažnosti, a treba voditi računa i da se ne povrijedi mladi ponik, ono što ostaje u zemlji."
Preporuka je prorjeđivanje raditi u večernjim satima kako bi se biljke koje su ostale preko noći "oporavile".
Ova mjera doprinosi normalnom razvoju mrkve, stvara odgovarajući vegetativni prostor pa one koje ostaju u tlu imaju dovoljno mjesta za daljnji napredak, sazrijevanje i rast. Svakako bi ju trebali provoditi manji povrćari koji proizvodnju temelje na gustom sklopu.
Pored ovoga, vrlo je važno da zemljište bude očišćeno od korova kako bi se biljke mogle pravilno razvijati. Savjet naše sugovornice je pažljivo tretiranje dozvoljenim herbicidima i insekticidima i prije same sjetve kako bi se eliminirali zemljišni štetnici.
"Korove je bitno odstraniti međurednom obradom, rastresti površinski sloj kako bi se dozvolio pristup zraku. Tu obradu je moguće raditi sve dok se ne sklope redovi", ukazuje Prodanović.
Kao posebnu mjeru ističe navodnjavanje jer tlo mora stalno biti vlažno.
"Navodnjava se 20-25 dana pred berbu i vađenje. Norma je oko 30 mm vode, a temelji se na praćenju vlage u zemljištu te se moment zalijevanja i određuje na taj način."
Proizvođači bi trebali obratiti pažnju i na prihranjivanje biljaka. Naime, mrkva u sebi sadrži dosta ugljikohidrata te pripada grupi kaliofilnih vrsta.
"To znači da ima povećane potrebe za kalijem. Dušik se ne preporučuje u velikim količinama zato što je ovo povrće sklono nakupljanju nitrata u svom korijenu. Mora se voditi računa o balansu i sadržaju hranjiva u gnojivima te koristiti više kalija u odnosu na formulaciju dušik - fosfor - kalij", zaključuje.
Tagovi
Autorica
