Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bijeli luk
  • 21.02.2020. 18:00

Proljetni bijeli luk: Kada i kako se sadi

Optimalne temperature za rast bijeli luk su od 17 do 20°C, a sadi se najčešće u martu, čim to vremenski uslovi dopuštaju.

Foto: Depositphotos/Premuda
  • 14.384
  • 641
  • 0

Bijeli luk (Allium sativum L.) se ubraja u najstarije povrtarske vrste, poznat je više od 4.000 godina, a od davnina se zna za njegove ljekovite osobine.

Može se sijati u proljeće ili u jesen, a proljetni se razlikuje od jesenjeg po veličini lukovica i broju češnjeva u njima. Naime, on ima manju glavicu s više sitnijih češnjeva za razliku od jesenjeg koji ima veću glavicu i manji broj krupnijih češnjeva, ali proljetne glavice traju duže, čvršće su i bogatije eteričnim uljima. Oba se uzgajaju na sličan način, a zajednička im je agrotehnika i to da ne vole kisela tla.  

Bijeli luk posađen u proljeće je zdraviji i manje se kvari

Dobro podnosi niske temperature, a optimalne za rast su od 17 do 20°C

Bijeli luk je povrće koje vrlo dobro podnosi niske temperature pa u kontinentalnim područjima ne strada čak ni tokom zime. Niče na temperaturi od 3 do 5°C, a razvijena biljka je otporna na niske temperature čak i do -30°C. Optimalna temperatura za rast je od 17 do 20°C, a u fazi zriobe lukovice potrebne su temperature od 25 do 30°C.

Pri visokim temperaturama, kada se zakasni sa sadnjom u proljeće dolazi do produžetka vegetacije i stvaranja sitnih glavica koje imaju manju tržišnu vrijednost. Zbog toga glavice luka moraju biti izložene nižim temperaturama tokom različitog vremenskog razdoblja kako bi formirali lukovicu.

Ne voli teška i kisela tla ni mjesta bez dovoljno svjetlosti

Bijeli luk uspijeva na dubokim i propusnim tlima koja su bogata organskom materijom i humusom. Nikako mu ne odgovaraju teška i kisela tla, a ne podnosi ni sjenu pa se preporučuje za njegovu sadnju odabrati mjesto s puno svjetla.

Na istoj parceli se sadi nakon tri do četiri godine dok se jesenji sadi u oktobru, proljetni je preporuka saditi u martu odnosno što prije to vremenski uslovi dozvole. Čak i stručnjaci napominju da je bolja što ranija sadnja. Dobri predusjevi za njega su paradajz, paprika, kupus, grah, krastavac, strne žitarice i dr.

Pravilan uzgoj bijelog luka na otvorenom

Prije sadnje treba odvojiti češnjeve i saditi one krupnije

Češnjevi se prije sadnje odvajaju od glavice i koriste se oni krupniji. Sadnja se obavlja mehanizovano sadilicama ili ručno na manjim površinama. Prije sadnje potrebno je uraditi dezinfekciju.  Za nju je potrebno pripremiti rastvor pepela i vode u odnosu 1:5. U njemu se češnjevi se drže dva sata.

Razmak redova prilikom sadnje je 30 cm, a razmak između češnjeva u redu je od 10 do 12 cm ili gušće ako će se razrjeđivati. Za proljetnu sjetvu bijeli luk se sadi na dubinu od 2 do 3 cm. Za jedan hektar proljetne proizvodnje potrebno je oko 750 do 800 kg češnjeva dok je za jesenju sadnju potrebno nešto više, a on se i dublje sadi.

Ima velike zahtijeve prema hranivima

Ovo povrće ne podnosi česta okopavanja već samo plijevljenje i prihranjivanje azotnim đubrivima. Za proljetni uzgoj poželjno je tokom jesenje obrade unijeti organska hraniva, a tada se mogu unijeti i mineralna.

Osim dodavanja stajskog đubriva preporučuje se srednje plodna tla pođubriti sa oko 600 do 800 kg NPK đubriva u odnosu 7:14:21. U proljeće se vrši prihrana i to u fazi 3 lista sa 100 do 150 kg KAN-a. U slučaju sušnog proljeća potrebno je i višekratno navodnjavanje, a u fazi poslije sadnje u periodu intenzivnog rasta listova i pri formiranju lukovica, bijeli luk ima izrazite zahtjeve prema vodi.

Najčešće bolesti i štetočine 

Tokom uzgoja najopasnije bolesti su siva i bijela trulež i to tijekom svih faza vegetacije, a osim te dvije bolesti javlja se još i plamenjača i hrđa luka.

Od štetočina najveće štete pravi lukova muha iz čijih jaja se izlegu larve i u samom prijelazu s glavice na stabljiku tj. u zoni korijenovog vrata ubušuju se i hraneći prave štetu. Preporuka je u zasad staviti ljepljive ploče zbog monitoringa štetočine te ukoliko je potrebno primijeniti biološke ili hemijske mjere suzbijanja.

Vadi se kada lišće požuti, a stabljika polegne

Bijeli luk posađen u proljeće se najčešće vadi u avgustu i to kada lišće požuti, a stabljika polegne. Nakon vađenja potrebno ga je skladištiti na prozračno mjesto zaštićeno od sunca. Preporučuje se čuvati na temperaturi od 1 do 2°C i relativnoj vlazi zraka od 70 do 75%, uz češće provjetravanje skladišnog prostora. Prinosi luka proizvedenog proljetnom sadnjom su od 5 do 8 t/ha, dok jesenja sadnja daje nešto veće prinose.


Tagovi

Sadnja bijelog luka Proljetna sadnja bijelog luka Povrće Uzgoj bijelog luka


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]