Kako ne bi došlo do izmrzavanja povrtarima se preporučuje da predveče, kada počinju da opadaju temperature, izvrše pokrivanje povrća agril folijom
Neuobičajeno topli novembar i decembar, kao i prva polovina januara, pogodovali su kulturama koje su posijane ili posađene u plastenicima. Ipak, pošto su se vratile niske temperature, potrebno ih je povremeno pokrivati. U plastenicima najviše su sađeni crveni i bijeli luk, ozima salata, a posijani špinat, blitva, cvekla, mrkva.
Zbog povoljnih vremenskih uslova kraj prošle godine bio je izuzetno povoljan razvoj biljaka koje su sada u poodmakloj fazi rasta, naročito salata i ozimi crveni i bijeli luk, što bi trebalo da dovede do ranijeg sazrijevanja i prodaje na tržištu. A cijene povrća mnogo su više u zimskom nego u proljetnom periodu. Generalno, biljke koje se gaje u plastenicima tokom zimskog perioda mogu da izdrže temperature i do -10°C (lukovi).
Kako ne bi došlo do izmrzavanja povrtarima se preporučuje da predveče, kada počinju da opadaju temperature, izvrše pokrivanje povrća agril folijom koja se odlikuje odličnom propustljivošću za vodu, vazduh i svjetlost. Što je najvažnije, ne treba da se skida sa površine biljaka radi provjetravanja.
Ako se preko nje vrši navodnjavanje, voda će postepeno ulaziti u mikropore folije, pa činite to polako. Slično orošavanju voća, ako temperature budu baš niske, stvorit će se tanka ledena kora na površini koja će spriječiti daljnje snižavanje temperature i oštećenje biljaka. Kada otopli ona će se opet postepeno otapati i dodatno navodnjavati biljke. Temperatura ispod folije je za tri do četiri stepena viša u odnosu na onu iznad.
Kako ubrzati klijanje i nicanje sjemena? Evo 5 prirodnih načina
Agril folija može direktno da se stavi na biljke jer je izuzetno lagana i ne moraju se stvarati ispupčenja koja bi dozvolila ulazak sa strane hladnijeg vazduha, a time i povećanu šansu za izmrzavanje. Dobro je i ako je stavljena prije sadnje oko biljaka, kako bi se spriječio rast korova.
Kada temperature pređu nula stepeni, poželjno je otkriti biljke i otvoriti vrata, odnosno, izvršiti provjetravanje plastenika. To je neophodno kako ne bi dolazilo do akumulacije vlage na zidovima. Bolje je ako su vrata viša i šira jer se povećava protok vazduha. Dolaskom večeri ponavlja se opisani postupak s tim što povrće ne treba navodnjavati svaki dan. Dovoljno je jednom u četiri do pet dana. Idealno je ako bi temperatura u plastenicima bez grijanja, bila oko pet, šest stepeni, tokom najtoplijeg dijela dana.
Još bolja situacija je ako je unutar obezbijeđeno grijanje koje omogućava brži rast biljaka. S obzirom na to da je za većinu farmera grijanje skupo, naročito posljednjih nekoliko mjeseci zbog poskupljenja energenata, na plastenike može da se postavi dodatna izolacija koja bi trebalo da se skida tokom najtoplijeg dijela dana.
Na temperaturi nižoj od dva stepena biljke će vegetirati i u njima se neće obavljati fiziološki procesi, a može doći i do smrzavanja ukoliko temperature pređu ispod nule i traju duži period.
Tagovi
Autor
