Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Parazit na luku
  • 17.04.2019. 09:00

Plamenjača luka: April je pogodan mjesec za pojavu parazita

Parazit se u usjevu vrlo brzo širi i za kratak period zahvata sve biljke. Kao kod kornišona, bolesne biljke izgledaju kao da su spaljene vatrom i zbog toga se bolest i naziva plamenjača.

Foto: Depositphotos/samael334.gmail.com
  • 1.924
  • 205
  • 0

Plamenjaču luka prouzrokuje gljivica Peronospora destructor. Prvi simptomi ove bolesti mogu se očekivati u ovom mjesecu, a svi uvjeti za njenu pojavu su već ostvareni. Najčešće se prvi simptomi javljaju u aprilu pa sve do početka mjeseca maja na biljkama koje se razvijaju iz zaraženih glavica luka. Tu govorimo o sistematičnim simptomima dok lokalni nastaju od sekundarnih zaraza ovim patogenom.

Plamenjača luka rašireno je oboljenje u svijetu i kod nas. Kao i ostale plamenjače, stvara značajne ekonomske štete u proizvodnji. Patogen je najštetniji u vlažnijim područjima uzgoja luka, kao što su nizine u Bosni i Hercegovini i blizine rijeka, bara, potoka i slično. U proizvodnji su zabilježeni gubici i do 80%.

Manifestacija zaraze

Listovi koji bivaju zaraženi propadaju, a glavice nedovoljno sazrijevaju. Tokom zime one se teže čuvaju. Plamenjačom može da bude zaražena glavica luka, zbog čega dolazi do truleži i propadanja tokom skladištenja.

Tokom sistematične zaraze biljke su kržljave, dobijaju znakove hloroze te se savijaju prema dolje. Na lišću se obrazuje maljava presvlaka sive boje. Ta presvlaka je sastavljena od spleta sporonosnih organa gljive. Na mjestu te infekcije lisno tkivo nekrotira. Time nastaju pjege koje se šire prema osnovi listova. Blijedim pjegama počinju lokalne zaraze i one bivaju različite veličine. Lišće vehne i izumire.

Lukov listojed - mala larva, velika štetočina

Parazit se u usjevu vrlo brzo širi i za kratak period zahvata sve biljke. Kao kod kornišona, bolesne biljke izgledaju kao da su spaljene vatrom i zbog toga se bolest i naziva plamenjača.

Razvoj gljive

Ova gljiva prezimljava kao micelij u zaraženim glavicama, a ponekad i u oosporama. One se na biljnim ostacima mogu zadržati i do pet godina. Iz oboljelih lukovica u proljeće se razvija nova biljka. Micelija nastavlja svoj razvoj i širi se u međućelijske prostore novoformiranih biljnih organa. Time se ostvaruje sistemična zaraza. U toku vegetacije nastaje više generacija parazita. Oospore nastaju u nekrotiranom tkivu i one dolaze u zemljište u oboljelom lišću.

Mjere zaštite

Osnovna preventivna mjera za bilo kakve bolesti je koristiti zdrav sjemenski materijal, tj. lukovice. Naravno, ne smije se izostaviti ni plodored, te se on mora primjenjivati 3-4 godine. Zaražene biljke se moraju spaljivati ili zaoravati.

Luk je potrebno saditi na osvijetljenim i provjetrenim površinama. Zemljište mora biti rahlo i propusno. Treba izbjegavati gustu sjetvu i obilne prihrane azotnim đubrivima. Kod suficita makroelemenata dolazi do lakšeg oboljevanja. Treba izbjegavati uzgoj uz riječne tokove, potoke, barna područja. Glinovita zemljišta su pogodna za razvoj ove gljive jer su manje propusna.

Žućenje listova luka - ovoj pojavi pogoduje vrijeme

Ukoliko dođe do zaraze, a i preventivno, treba koristiti fungicide na bazi bakra, metalaksila (ukoliko nije riječ o mladom luku za konzumaciju jer ova sredstva imaju najčešće dugu karencu), mankozeba, cineba i propineba.

Dobri rezultati se ostvaruju preventivnom zaštitom fungicidima Aliette Flash ili Infinitom.


Povezana biljna vrsta

Luk

Luk

Sinonim: - | Engleski naziv: Onion | Latinski naziv: Allium cepa L.

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba.... Više [+]

Tagovi

April Luk Plemenjača Povrće Mjere zaštite Pljemenjača luka Bolesti


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.