Poslije kišnog perioda na lišću mrkve su se pojavili simptomi oboljenja paleži lišća mrkve koju izaziva gljivica Alternaria dauci. Osim što umanjuje prinos, ovo oboljenje može u potpunosti da uništi usjev mrkve.
Mrkva je povrće koje se uzgaja u skoro svakoj bašti, a u gastronomiji spada u grupu omiljenog povrća. Međutim, ni mrkvu ne zaobilaze brojna oboljenja koja se javljaju na biljci tokom perioda uzgajanja. Palež lišća mrkve je oboljene koje se javilo na lišću mrkve u mom komšiluku, a simptomi pojave oboljenja prolaze nezapaženo dok ne bude kasno.
Dugotrajan kišni period sa nepovoljnim temperaturama djelovao je stresno na biljke mrkve. To je pogodovalo pojavi oboljenja koje se zove palež lišća mrkve, a oboljenje izaziva gljivica Alternaria dauci.
Simptomi bolesti se javljaju na lišću biljke u svim razvojnim fazama i to 10 dana poslije ostvarene zaraze. Može doći do propadanja klijanaca mrkve već nakon tri sedmice poslije nicanja. Što se bolest ranije javi to su štete od pojave oboljenja veće.
Na zaraženom lišću pojavljuju se žute pjege koje se sve više šire i spajaju. Tokom vremena pjege postaju tamnije, a lišće se suši. Usjev izgleda kao spaljen. Na biljkama koje su se razvile napadnuto je starije lišće, dok najmlađi listovi ostaju zeleni.
U povoljnim uslovim ovo oboljenje će dovesti do protpunog propadanja lišća mrkve.
Na sjemenskim biljkama pored lišća, simptomi oboljenja se javljaju na stabljikama sa cvjetovima, a zaraženo može biti i sjeme.
Kako bi zaštitili usjev mrkve potrebno je imati vremena da se posvetimo preventivnim mjerama, mjere suzbijanja treba da su pravovremene i ekološki prihvatljive. Usjev mrkve je potrebno prorijediti, poštovati međuredno i redno rastojanje koje će omogućiti dobro provjetravanje usjeva. Mrkvu ne sijati na isto mjesto najmanje 5 godina. Za sjetvu koristiti zdravo sjeme. Uklanjati zaražene biljne ostatke. Redovno plijeviti usjev i osigurati dobru ishranu biljaka mrkve. Mrkva je veliki potrošač kalijuma i potrebno je prihranjivati đubrivima kao što je pepeo od drveta ili biljna đubriva.
Ovo đubrivo obogaćuje zemlju brojnim mineralima, a najviše sadrži kalijum, željezo, kalcijum, fosfor, magnezijum. Priprema se na jednostavan način i primjenjuje jednom sedmično.
1kg svježeg gaveza potopi se u 10l vode, ostavi se da fermentiše. Kada prestane da se pjeni, proces fermentacije je završen. Dobija se đubrivo smeđe boje i mirisa na stajnjak. Nakon što ga procijedomo ovo đubrivo se razblažuje sa vodom u odnosu 1:10.
Od ekoloških pripravaka koriste se pripravci na bazi Bacillus subtilis, zatim pripravci na bazi giberelina - biljnog hormona, pripravci na bazi bijelog i crvenog luka i drugi biljni pripravci koji jačaju imunitet biljaka.
Tretiranja sa pripravkom od bijelog i crvenog luka treba ponoviti više puta u toku vegetacije mrkve.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
