Mravi u plasteniku: Koje mjere sprječavanja i suzbijanja koristiti?

Mravi u plasteničkoj proizvodnju mogu biti veliki problem i izazvati štetu. Neophodan su dio biosistema i pripada im zasluga u regulaciji brojnosti drugih insekata i organizama. No, glavobolja nastaje kada se odluče naseliti u plastenik ili staklenik.

Praveći hodnike u mravinjaku oni oštećuju korijenje biljaka. Zbog njihovih životnih aktivnosti povećava se kiselost zemljišta, jer u njega ispuštaju mravlju kiselinu i tako snižavaju pH reakciju.

Uzgajaju lisne uši i donose ih na uzgajane biljke. Možemo reći da su kolonije ušiju "farme" koje hrane mrave. Šire sjeme korovskih biljaka. Oštećuju cvjetove i za ishranu koriste sočne i slatke plodove.

Spriječite ih da uđu

Mravi su društveni insekti koji žive u kolonijama. Tu matice polažu jaja, a radnici prave gnijezda. Zbog velikog broja jedinki i povezanih kolonija teško ih je protjerati. Najčešći znak da su mravi prisutni u stakleniku su biljke s rupicama na listovima.

Najlakši načini je da se spriječi njihov ulazak u plastenik je primjena mirisa koji su im neprijatni. Oni ne vole jake i oštre te mirise koji im ometaju da prate tragove drugih jedinki. Kako bi spriječili njihov ulazak, uzgajivači područje oko staklenika i ulaz tretiraju blagim rastvorom sirćeta i vode, premazuju armaturu rastvorima eteričnih ulja kao što su pepermint, čajevac, karanfilić, lavanda ili komorač. Dovoljno je 10 kapi ulja od mente rastvoriti u litar vode i tim rastvorom obaviti prskanje površina.

Rastvor bijelog luka će vam također pomoći. Dva do tri češnja se zgnječe i preliju jednim litrom vode. Poslije 24 sata rastvor je spreman za upotrebu.

Okolo objekata se uzgajaju biljke koje ne odgovaraju mravima. Za tu namjenu će vam odgovarati one jakog mirisa. Menta, pelin, neven su dobro pomoćno sredstvo. Više se koriste za vanjski prostor gdje predstavljaju prirodnu barijeru.

Mjere suzbijanja

Sapunica od jedne kašičice eko deterdženta za suđe i 0,5 l vode može se iskoristiti za tretiranje biljaka i prostora kuda se mravi kreću. Kod zalijevanja mravinjaka voda može biti topla, ako nije u blizini biljaka. Rastvor deterdženta dovodi do smanjenja otpornosti mrava na vodu i oni se guše.

Ako se dešava da mravi dolaze u plastenik s nekog drugog područja, potrebno je iskopati kanal koji se napuni vodom. Voda je skoro nesavladiva prepreka za mrave. Ponekad je dovoljno napraviti kanaliće dubine 5 cm.

Premještanje mravinjaka je još jedna mjera koju je potrebno uraditi u sumrak, jer se tada oni vrate u mravinjak. Lopatom se iskopa kolonija i prebaci u kantu, a zatim se iznese što dalje. Rupa se zalije kipućom vodom ili se tretira sredstvom protiv mrava.

Od gorušice u prahu možemo napraviti efikasan rastvor. Uzme se 50 g gorušice u prahu na litar vode i ostavi u zatvorenoj posudi. Vrijeme stajanja zavisi od vremenskih uslova. Što je toplije, to je kraći period. U prosjeku već poslije dva do tri dana se može koristiti i zaliti površina zemlje i mravinjak.

Koriste se i razna druga sredstva: amonijum hlorid, rastvor drvenog pepela, kalijum permanganat, soda bikarbona, urea i sl.

Danas na tržištu možemo pronaći brojne preparate za suzbijanje mrava u plastenicima. Izbor je širok i uključuje gelove, tečne i praškaste materije, mamce i klopke. Neki od njih su potpuno bezopasni po ljude i okolinu. Mnoge klopke koriste mirise koji privlače mrave i kad jednom uđu ne mogu izaći.

Primjena zavisi od stanja na terenu, broju i veličini kolonija, uslovima u kojima obavljamo suzbijanje. Nećemo ista sredstva koristiti kada tek pripremamo ili čistimo površinu i kada su biljke posijane i posađene. Najbolje je koristiti kombinaciju metoda, jer je borba s mravima dugotrajan proces za kojega će vam trebati strpljenje.