Momentalni vremenski uslovi idealni za pojavu uglate pjegavosti lišća kornišona

Proizvođači krastavca kornišona ove godine se bore s nizom prepreka u uzgoju ove profitabilne kulture. Pored sufinansiranja od strane fondacije IFAD kroz RCDP program ruralne konkurentnosti, gdje je proizvođačima obezbijeđeno besplatno 40% repromaterijala u vidu zaštitih sredstava i sredstava za ishranu biljaka, broj zainteresiranih poljoprivrednih proizvođača je smanjen za 20% u odnosu na prošlu godinu.

Sjetva je bila otežana zbog jako vlažnog zemljišta i prekomjernih padavina, što se odrazilo i na daljni tok uzgoja kornišona pa su biljke bile podložne raznim oboljenjima i napadima štetnih insekata te glodara.

U početku smo se borili s bolešću polijeganja rasada, a sad na parcelama mlade biljke u fazi od 5 do 10 pravih listova napada patogen kojeg nazivamo "Uglata pjegavost lišća krastavca", a kojeg uzrokuje bakterija Pseudomonas syringae pv. Lachrymans. To je jako rasprostranjen i štetan patogen. Prvi put je utvrđen 1904. godine, a detaljno opisan 1915. godine u SAD-u. Rasprostranjen je na svim kontinentima.

Simptomi bolesti i osobine patogena

Simptomi se javljaju na kotiledonim listićima u formi mrkih, okruglih, vodenastih i nepravilnih pjega. Na lišću se javljaju pjege ograničene nervima, zbog čega se bolest i naziva "uglata pjegavost lišća krastavca". Na početku nastanka oboljevanja pjege su prozračne, a kasnije se suše i postaju mrke. Nekrotirano tkivo ispada i pojavljuju se šupljike, list se cijepa i rešeta. Pjege se povećavaju i spajaju te zahvataju cijelu površinu lista, nakon čega se list suši. Na peteljci se obrazuju izdužene svijetlomrke pjege, zatim se šire te spajaju, peteljka se suši, kovrdža i izumire. Ovakvi simptomi javljaju se i na stablu koje se također suši.

Mladi plodovi koji su napadnuti dobijaju žućkastu, a zatim i mrku boju, odvajaju se od peteljke i otpadaju. Primjećujemo da bivaju smežurani. Kod starijih plodova uočavaju se sitne uljaste pjege kružnog oblika. To tkivo omekšava i puca. Kasnije, iz oboljelih mjesta ističe bakterijski eksudat. Ime "lachrymans" patogen je dobio jer eksudat ističe u obliku suza. S oboljelih plodova bakterija dospijeva i u sjeme. Kasnije ono potamni, trune i gubi klijavost. Zanimljiva je činjenica da bakterija može održati vitalnost i do 3 godine.

Intenzvnije se razvija u temperaturnom intervalu 1-35 stepeni Celzijusa. Letalna granica je 50 stepeni Celzijusa. U optimalnim uslovima inkubacija traje 4-6 dana. Održava se oboljelim biljnim ostacima. U toku vegetacije patogen se širi kišnim kapima i insektima. Sekundarne infekcije ostvaruju kroz stome ili rane. Širenje i razmnožavanje ove bakterije odvija se u međućelijskim prostorima.

Na terenu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske već je ova bolest dijagnosticirana u proteklih sedam dana kod proizvođača kornišona u intenzivnom uzgoju.

Mjere zaštite

Kao i kod ostalih bakterija, glavna mjera zaštite je upotreba zdravog sjemena za sjetvu. Pretpostavka je da sjemena aktuelnih hibrida kod nas dolaze ispravna i bez zaraze ovim bakterijama. To su hibridi: Kybria, Pasamonte, Ekol, Sample, Branina, Vertina, Bejo Ardia, Bejo 3088 i sl. Obavezna je dezinfekcija sjemena u rastvoru antibiotika u vremenu od 24 sata. Dobre rezultate daje primjena u polju preparata na bazi bakaroksihlorida i tirama.

Preporučuje se sjetva optimalnim uvjetima vlažnosti, nikako nije poželjno vlažno zemljište zgrnuti u formiranje humka, postavili malč foliju i tako da dugo stoji prije bušenja rupa i sjetve jer će to povećati mogućnost pojave ove bolesti. Prekomjerno navodnjavanje u mjesecu maju i junu može dovesti do pojave ove bolesti stvarajući joj idealne uvjete za naseljavanje u zasadu. Obavezan je i plodored koji je ključan za izbjegavanje pojave ove bolesti. Pravilna agrotehnika mora biti upražnjena, a preporučuje se i izbjegavanje većih količina azotnih gnojiva. Ukoliko se bakterija pojavi i njeni simptomi budu jasni tokom agronomske detekcije i identifikacije biljne bolesti, treba primjeniti fungicide na bazi bakaroksihlorida.

Od bioloških mjera borbe koristi se izolat bakterije P. geniculata izdvojen iz biljne rizosfere (Avagimov & Panteleev, 1984.).