Pokrivanje zemljišta pokrovnim materijalom jedna je od najstarijih agrotehničkih mera. Cilj je pospešiti zagrevanje zemljišta, onemogućiti isparavanje i stvaranje korova, a ujedno i očuvati plodove čistima i higijenski ispravnima.
Malčiranje predstavlja meru zastiranja zemljišta organskim ili anorganskim materijalima u cilju zaštite tla od negativnog uticaja atmosferskih pojava. Jake kiše, snažni vetrovi, visoke temperature isušuju zemljište, stvaraju sloj pokorice i razaraju mu strukturu. Shodno tome, potrebno je zaštiti gornji sloj zemljišta iz kog biljka ujedno i najviše crpi hranjivih elemenata. U novijoj poljoprivrednoj proizvodnji organske metode malčiranja zemljišta zamenila je PE folija.
Dugogodišnje bavljenje poljoprivredom ukazalo je proizvođačima da su "gola" i nezaštićena zemljišta podložnija uticaju negativnih atmosferskih pojava u odnosu na ona zaštićena i ona koja su pod određenim pokrovom. Zemljište ispod malča ostaje toplije, zaštićeno je od spoljnih uticaja kao što su jaki sunčevi zraci, jak vetar, obilne padavine.
Zemljište ispod pokrivača duže akumulira vlažnost, ali i zadržava mrvičastu strukturu pa pokrov štiti tlo od pregrevanja. Ipod njega temperatura ostaje ujednačenija što bolje odgovara biljkama za rast i razvoj. Zemljište ispod malč materijala je pogodnije za rad korisnih mikroorganizama i stvaranje organske mase. Naposletku, upotrebom malč pokrivača zemljišta ne dolazi do prljanja plodova, njihovog vlaženja što može biti vrlo korisno u prevenciji različitih oboljenja.
Preteča upotrebi PE folija je upotreba prirodnih materijala za prostiranje zemljišta. Poljopriverdna praksa ukazuje na upotrebu svih organskih materijala kojima je moguće parcijalno ili trajno zaštiti zemljište od negativnog atmosferskog uticaja. Praktično se mogu koristiti otkosi već pokošenih travnih smesa, seno, slama, lišće, kora za drveće i žetveni ostaci.
Listovi paradajza su odlična prostirka za malčiranje zemljišta jer zbog sadržaja likopena onemogućavaju uticaj štetočina kupusnjača. Takođe, biljka koprive (čitava ili samo listovi) vrlo su koristan pokrovni materijal jer mlada biljka će omogućiti zaštitu od insekata, posebno od lisnih vaši dok će kasnije poslužiti kao zelenišno đubrivo i poboljšati fizičku i hemijsku strukturu zemljišta.
Listovi gaveza sadrže dosta kalijuma i odličan su materijal za malčiranje zemljišta na kom se uzgaja plodovito povrće. Sveži otkosi trava, kao pokrovni materijal biće idelano zelenišno đubrivo za buduće useve.
Pored toga, usitnjeni cvetovi i nadzemni delovi nevena i kadifa idealan su pokrovni materijal ali ujedno i vrlo koristan odbrambeni mehanizam protiv insekata.
Često postavljano pitanje je u kolikom sloju se zemljište zastire pokrovnim materijalom. U većini slučajeva to zavisi od tipologije zemljišta, njegove propusnosti odnosno sposobnosti zadržavanja vlage, količine padavina ali i od vegetacione faze biljke. Tanji slojevi pokrovnog materijala preporučljivi su nakon setve biljaka i u ranijoj vegetecionoj fazi rasta dok se deblji slojevi preporučuju u zasadima odraslih biljaka.
Preporučljivo je ne zastirati zemljište velikom količinom pokrovnog materijala jer se u tim uslovima zemljište zagušuje i onemogućuje mu se isparavanje suvišnih količina vode. Pokrovni materijal potrebno je udaljiti od biljaka na nekoliko centimetara kako ne bi došlo do zagušivanja zone vrata korena biljke. Takođe pokrovni materijal potrebno je usitniti do 10 -15 cm kako bi bolje ispoljio svoje pozitivne karakteristike.
Upotreba PE folija u zastiranju zemljišta datira još iz ranih 50- ih godina prošloga veka kada je prvi put i upotrebljena u SAD. Proizvode se od polietilenske smole koja se usled visoke temperature izdužuje i postaje dovoljno elastična. Njihova upotreba primarno je bazirana na poboljšanju i održavanju fizičko - hemijskih karakteristika zemljišta, a nakon toga i na očuvanju zemljišta od negativnih uticaja atmosferskih pojava, ptica, insekata i ostalih degradirajućih faktora ali i očuvanja čistoće plodova pogotovo kod lisnatog povrća nižeg porasta.
U upotrebi su najčešće crni malč pokrivači koji poseduju najveći potencijal zagrevanja zemljišta. Pored toga, istraživanja ukazuju da boja malč folije u određenoj meri definiše i neke karakteristike u proizvodnji biljaka na njima. Shodno tome, bela folija je najprozračnija od svih ostalih dok prozirna folija omogućava prodor sunčevih zraka na zemljište i nepovoljno deluje na razvoj određenih obolenja u zemljištu.
Obojene malč folije kao što su žuta i crvena povoljno deluju na količinu antocijanina u plodovitom povrću dok smeđa folija smanjuje rast korova.
Vrlo bitno je da prilikom postavke folija bude u direktnom kontaktu sa zemljištem, odnosno da se između folije i zemljišta nalazi što manji jaz kako ne bi dolazilo do nakupljanja suvišne vlage. Takođe, prilikom postavke folije rukovati pažljivo da ne bi došlo do pucanja ili gnječena iste.
Smanjenje suvišnog otpada PE materijala u poslednje vreme pokušava se prevazići upotrebom fotorazgradivih malč materijala. Međutim, zbog vrlo upitne mogućnosti razgradnje na ugljen dioksid i vodu, upotreba ovih folija još uvek je u povoju.
Tagovi
Autor
