Razne povrtne vrste postaju ukusnije poslije djelovanja mraza. Biljka se protiv smrzavanja bori stvaranjem šećera i drugih korisnih materija koje poboljšavaju okus.
Većina ljudi smatra da sa dolaskom hladnog vremena i niskih temperatura, aktivnosti u bašti prestaju i da nema berbe povrća. Međutim, to nije tako. Mnogo je vrsta koje možemo brati i konzumirati poslije mraza.
Za slijedeće povrtnice je karakteristično da postaju ukusnije poslije izloženosti nižim temperaturama. Sadržaj gorkih materija se smanjuje, a povećava se udio šećera i materija koje poboljšavaju okus.
Mraz izaziva smrzavanje vode u biljnom tkivu. Usjevi se protiv te pojave bore stvaranjem većih količina šećera i dugih susptanci koje im omogućavaju da izdrže niske temperature bez izmrzavanja. To znači da će plodovi, listovi, ali i podzemni organi biti slađi i ukusniji.
Mnogi baštovani namjerno obavljaju kasnu bebu nekih vrsta jer iz iskustva znaju da će biti sočnije poslije mraza. Celer, pastrnak, mrkva, kelj, kelj pupčar samo su neke koje su bolje poslije mraza.
Kako bi produžili njihovu berbu, proizvođači se služe prekivanjem usjeva agrofolijama ili organizuju proizvodnju u tunelima. Na taj način produžavaju dospijevanje kasnog povrća sve do zime sa dugoročno negativnim temperaturama. Kada je prekriveno, biće zaštićeno prilikom pojave prvih kratkotrajnih hladnoća. Po želji ili potrebi, folije i najloni mogu se skinuti kako bi kulture bile izložene djelovanju niskih temperatura.
Mrkva, pastrnak, repa i cikla ukusniji su poslije prvog mraza. Nikako ih ne smijemo dugo ostaviti u hladnoj zemlji zato što može doći do njihovog izmrzavanja. Prva hladnoća će djelovati tako da poveća sadržaja šećera u korijenu koji se i konzumira. Ukoliko ove vrste ostavimo u zemlji trebamo biti veoma obazrivi jer su veoma privlačna hrana za mnogobojne štetočine i zbog toga kulture trebamo pregledati. Mogu se i ostaviti u tlu sve do proljeća, ukoliko nema prijetnje od štetnih organizama i izuzetno niskih temperatura.
Za razne vrste kupusnjača mraz djeluje kao poboljšivač okusa. Takav je slučaj sa kupusom, keljom, keljom pupčarom, karfiolom, raštikom. Dolazi do akumuliranja šećera u listovima pomenutih vrsta koji zatim postaju slađi i nježniji. Tako raštika poslije djelovanja mraza bude pravi gastronomski specijalitet.
Poriluk ili prasa, još je jedna povrtnica koja odlično podnosi zimske uslove, a mraz mu poboljšava okus. Važno je da ne dođe do smrzavanja poriluka, što znači da se može jesti tokom cijele zime u zavisnosti od vremenskih prilika.
Krtole čičoke postaju mnogo slasnije nakon dejstva prvih jesenjih hladnoća.
Tagovi
Autorica
