Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja presadnica
  • 06.01.2018. 10:30

Kada započeti sjetvu presadnica?

Proizvodnja presadnica je vrlo zahtjevna, a od nje ovisi kvaliteta rasadnica i budući urod.

Foto: Pixabay/JennyJohansson
  • 5.518
  • 393
  • 0

Za presadnice bilo koje biljne vrste koju želimo uzgajati od iznimne je važnosti naša odluka kada ćemo krenuti sa sjetvom kako bi dobili dobro razvijene i dobro ukorijenjene rasadnice. Samo optimalno posađena presadnica koja se dobro razvila i ima dobro razvijen korijen će brzo nastaviti s rastom nakon sadnje na stalno mjesto.

Nije dobro ni previše rano započeti sjetvu, ali ni previše kasno.

Prerana i prekasna sjetva

Kod prerane sjetve rasadnica veći je utrošak energenata za zagrijavanje, duži je period potrebno zagrijavanje, a kao rezultat ćemo dobiti stare i prerasle rasadnice.

Stara presadnica doživljava veći stres prilikom presađivanja, dio listova će se osušiti nakon sadnje na stalno mjesto, korijen se sporije ukorjenjuje, smanjuje se urod zbog toga što biljka troši snagu i vitalnu energiju da se ukorijeni i dolazi do otpadanja cvjetnih pupoljaka ili potpuno izostaje cvjetanje prve etaže pupoljaka.

Ni prekasna sjetva nije dobra. Biljke neće imati dovoljno vremena da se razviju. Ovakve presadnice se prilikom sadnje na stalno mjesto brzo ukorjenjuju, ali sporo nastavljaju dalji rast i razvoj. Presadnica zaostaje u porastu u odnosu na kvalitetne presadnice i traži mnogo više njege.

Različite biljke - različit vremenski period sijanja

Vrijeme sjetve ovisi o karakteristikama i potrebi određene vrste, od namjene presadnica za dalju proizvodnju i od dužine vremenskog intervala potrebnog za proizvodnju rasadnica određene biljne vrste. Sjeme različitih biljnih vrsta treba različit vremenski period kako bi klijalo i niklo. Također, različit je i vremenski period potreban za razvoj mladih biljaka nakon nicanja.

Rajčica je kultura koja se sije među najranijima (Foto: Pixabay/JennyJohansson)

Namjena rasadnica u velikoj mjeri utječe na vrijeme sjetve. Najranije se siju rasadnice namijenjene proizvodnji povrća (paprika, rajčica, krastavac) u grijanom plasteniku, zatim rasadnice namijenjene proizvodnji u negrijanom plasteniku, a najkasnije se siju rasadnice namijenjene za proizvodnju na otvorenom.

Od kraja siječnja do početka travnja

Za većinu biljnih vrsta rasadničarska proizvodnja može biti: rana, srednje rana i kasna.

Uopćeno pravilo je da se rana sjetva rasadnica za različite biljne vrste obavlja krajem siječnja i početkom veljače za sjetvu u grijanim plastenicima. Srednje rana sjetva se obavlja krajem veljače i početkom ožujka za sjetvu u negrijanim plastenicima, dok se kasna sjetva obavlja krajem ožujka ili početkom travnja za sjetvu na otvorenom (u svibnju).

Dužina rasadničarskog perioda ovisi od biljne vrste i sortnih karakteristika, ali i od uvjeta rasadničarske proizvodnje. Na vrstu i sortu ne možemo utjecati, ali možemo na uvjete rasadničarske proizvodnje. Dužina rasadničarskog perioda obuhvaća klijanje, nicanje, rast i razvoj mlade biljke spremne za sadnju.

Dužina rasadničarske proizvodnje

Važni su optimalni uvjeti (Foto: Pixabay/AKuptsova)

Za rajčicu, papriku, plavi patlidžan dužina rasadničarske proizvodnje se kreće od 40 do 70, za kupusnjače od 30 do 50 dana, dok za krastavac, dinju, lubenicu i tikve treba od 20 do 25 dana.

Pripremom sjemena do dobrih presadnica

Klijanje za različite vrste povrća pri optimalnim uvjetima traje od 2 do 10 dana. Što je temperatura niža od optimalne to je ovaj period duži, a sjeme je podložnije truljenju i propadanju. Period klijanja se može skratiti ako izvršite namakanje sjemena. Istovremeno s namakanjem možete izvršiti i dezinfekciju sjemena kada sjeme potapamo u raznim čajevima (žalfija, kamilica).

Tijekom perioda klijanja, nicanja i rasta rasadnica od iznimne važnosti je osigurati optimalne uvjete u kojima se ove faze odvijaju. Posebnu pažnju posvetiti kvaliteti supstrata, temperaturi, svjetlosti i vlazi.

Dezinfekcija sjemena kalij permanganatom

Temperatura je jedan od osnovnih faktora rasadničarske proizvodnje. Vrijednosti temperature se prilagođavaju zahtjevima biljne vrste i razvojne faze, ali na vrijednost temperature utječu i drugi faktori (insolacija, vlažnost). Za većinu toploljubivih kultura optimalna temperatura za klijanje i nicanje se kreće od 25 od 28°C. Nakon nicanja od izuzetne važnosti je da se temperatura snizi za nekoliko stupnjeva, maksimalno 20°C. Ove vrijednosti spriječit će izduživanje rasadnica i omogućit će mladim biljkama da razviju jači korijen.

U ranoj proizvodnji rasadnica treba osigurati dodatno osvjetljenje (Foto: Pixabay/HarrietP)

Nakon tog kratkog perioda s nešto nižim temperaturama slijedi period rasta za koji se temperatura poveća za nekoliko stupnjeva. Također, temperatura tijekom dana je nekoliko stupnjeva veća od noćne temperature.

Nedostatak svjetlosti oslabljuje biljke

Svjetlost je od izuzetne važnosti u proizvodnji ranih rasadnica. Ako mlade biljke rastu u uvjetima umanjene svjetlosti dolazi do njihovog izduživanja, usporenog rasta, biljke su tanke i nježne. Sve to utječe na kvalitetu dobivenih rasadnica i njegovo zdravstveno stanje. Do nedostatka svjetlosti može doći zbog stvarnog nedostatka svjetlosti koji vlada tijekom zimskih dana, ali i zbog preguste sjetve kada se biljčice međusobno zasjenjuju i guše.

U ranoj proizvodnji rasadnica treba osigurati dodatno osvjetljenje pomoću različitih sijalica, a biljke ne smiju biti pregusto posijane radimo li rasadnice golih žila (čupani rasad) za svoje potrebe.

Foto: Ranka Vojnović


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]