Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Značaj plodoreda u povrtlarstvu
  • 18.01.2017. 08:00

Isplanirajte vrt za narednu sezonu

Plodored je redoslijed uzgoja različitih kultura na određenom prostoru i u određenom vremenu/sezoni. Predstavlja rotaciju sjetve/sadnje kultura na istoj površini tokom 3-4 godine, a primjenjuje se u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se zemljište što manje crpilo i izbjegle štetočine i bolesti.

  • 2.804
  • 469
  • 0

Period zime je idealno vrijeme za planiranje organizacije vašeg vrta za narednu sezonu. Kod mene ovo planiranje podrazumijeva odabir kultura za sijanje/sadnju, provjera sjemena koje imam i koje se može iskoristiti i priprema tabele, odnosno šeme plodoreda. Plodored je redoslijed uzgoja različitih kultura na određenom prostoru i u određenom vremenu/sezoni.

Rotacija sadnje kultura

Predstavlja rotaciju sjetve/sadnje kultura na istoj površini tokom 3-4 godine, a primjenjuje se u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se zemljište što manje crpilo i izbjegle štetočine i bolesti. Mijenjajući kulture omogućavamo da se zadrži balans hranjivih materija u zemljištu. Naročito je značajan kod većih poljoprivrednih površina gdje se uzgajaju monokulture, dok kod manjih povrtnjaka gdje se na malom prostoru uzgaja više kultura, pa čak i na jednoj gredici više njih, ovo pravilo i ne mora biti tako strogo.

Čak se smatra da može potpuno i da izostane ukoliko se na manjim površinama uzgaja više različitih kultura. Iako je kod mene bašta manja i iako i na svakoj gredici, koje su otprilike od oko 6m2, uzgajam više kultura, ipak već par godina pratim plodored uz kombinaciju kultura na gredici koje se slažu jedna s drugom. Prije 4 godine sam sebi napravila šemu vrta koja se sastoji iz tabele sa gredicama, godina/sezona i kultura koje se uzgajaju na svakoj od gredica i na osnovu onoga što je uzgajano u prethodnim sezonama, pripremam plan za sezonu koja dolazi.

Osnove plodoreda

Osnovna pravila kojima se vodim u plodoredu jesu zahtjevi za hranjivim materijama koje različito povrće ima, a oni nisu isti za sve kulture. Obično je pravilo da kulture koje pripadaju istoj porodici imaju iste zahtjeve prema hranjivim materijama, te ih napadaju iste ili slične bolesti i štetočine, tako da sam ja šemu plodoreda napravila vodeći se ovim pravilom kao osnovom i biljke iz iste porodice ne sijem/sadim jednu iza druge kako se sezone mijenjaju.

Mijenjajući kulture omogućavamo da se zadrži balans hranjivih materija u zemljištu.

S obzirom da sijem od marta pa sve do kraja novembra, na jednoj gredici mi se samo u toku jedne kalendarske godine mogu izmijeniti tri različite kulture na jednom mjestu od ranog proljeća do kasne jeseni. Glavne podjele grupa povrća kojima se vodim su sljedeće: biljke koje obogaćuju zemljište azotom i manje zahtjevne biljke, umjereno zahtjevne kulture i biljke koje zahtijevaju dosta hrane.

Mahunarke (grašak, grah, mahune, bob) su biljke koje nisu zahtjevne za hranjivim materijama i ne zahtijevaju dodatna zalijevanja. Otkako uzgajam povrće, nikad nisam dodatno hranila zemljište prije sijanja mahunarki kao ni dodavala prehranu u toku rasta i razvoja biljaka. Jedino što sam kod ovih kultura primijetila da utiče na bolji urod jeste da im odgovaraju umjerenije temperature u toku ljeta. Ovo su biljke koje zemljište bogate azotom i dobre su predkulture za biljke koje zahtijevaju više hranjivih materija.

Kupusnjače (kupus, kelj, karfiol, brokula, prokelj...) i kulture iz porodice pomoćnica (krompir, paradajz, paprika, patlidžan), te tikvenjače (razne vrste tikvi, tikvice, krastavac) su "najgladnije" povrtne kulture i trebaju dosta hranjivih materija u toku razvoja.

Keleraba, rukola i rotkvica iako pripadaju porodici kupusnjača su kulture kod kojih nisam primjetila da su toliko zahtjevne za hranom. Pored njih, u srednje, odnosno umjereno zahtjevne biljke, spadaju još i špinat, razne vrste salata, blitva, cikla, te lukovičaste kulture (luk, vlasac) i korjenaste biljke (mrkva, peršin). Špinat je takođe biljka koja obogaćuje zemljište azotom.

Paradajz se sadi na istom mjestu

Iz ove podjele možete da vidite da biljke koje nisu zahtjevne prema hranjivim materijama i one koje jesu dosta zahtjevne, ne pripadaju istim porodicama biljaka, te vam to može biti ključna osnova kod plodoreda i to na način da na primjer, prve godine, na istom mjestu, uzgajate slabo zahtjevne biljke i one koje obogaćuju zemljište azotom (mahuna), a sljedeće godine neke koje su zahtjevne za hranom (kupus). Isto tako, ove biljke možete uzgajati zajedno, jer kupusnjače i mahunarke su uglavnom kulture koje se slažu u uzgoju, s obzirom da mahunarke obogaćuju zemlju azotom i time hrane gladne kupusnjače.

Svaka bašta je poseban mikrosistem i trebate je urediti onako kako najboje odgovara tipu zemljišta, osunčanosti, vašim potrebama za određenim kulturama i dr.

Jedina kultura koja voli da se sadi na istom mjestu svake godine je paradajz i voli da se malčira spostvenim listovima, pa ukoliko skidate zaperke, obavezno njima obložite zemljište oko paradajza. Kod ovog uzgoja budite oprezni ukoliko je u toku sezone bilo dosta bolesti kod paradajza, jer plamenjača može i da prezimi u zemljištu ukoliko zima nije bila dovoljno hladna.

Sezona koja dolazi je četvrta sezona kako ne orem, a baštu u toku zime prekrivam sijenom i slamom. U takvim uslovima, u rano proljeće, bude prijatnih iznenađenja, jer se neke biljke same rasiajvaju i kad dođe proljeće, same nanovo niču. Dešava se da godinama, na jednom mjestu, mogu da rastu iste kulture, odnosno kulture koje su nikle samorasijavanjem. Kod mene se najviše rasijava rukola i gotovo da je imam svuda po bašti, a na jednom mjestu mi se rasijava već 3 godine. Ta mjesta nisam ni jednom prehranila, a zdravi i jako aromatični listovi niču iz godine u godinu. Na istoj gredici mijenjam ostale kulture i pazim da se međusobnu slažu, ali nisam uočila da na rast i razvoj rukole negativno utiče to što iz godine u godine raste na istom mjestu. Kako sam na početku teksta napomenula, na manjim površinama na kojima uzgajate hranu i na kojima ima više kultura, te dosta začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća i tamo gdje sijete i sadite zajedno biljke koje se međusobno slažu i pomažu, strogo pravilo plodoreda gotovo da može izostati.

Ono što morate znati jeste da je svaka bašta poseban mikrosistem i da je trebate urediti onako kako najboje odgovara tipu zemljišta, osunčanosti, vašim potrebama za određenim kulturama, itd. Uvijek sijte i sadite što više kultura, jer na taj način sprečavate i bolesti i štetočine da vam sve unište. Više različitih kultura, više cvijeća, začinskog i aromatičnog bilja, znači više pčela, više korisnih insekata i više ptica koje se hrane insektima koji vam prave štetu i puževima, a usput vam i malo pođubre bašticu. Što nam je bašta raznovrsnija, to će u njoj biti više živog svijeta i lakše će se uspostaviti balans koji možete vidjeti u prirodnim ekosistemima.


Tagovi

Plodored Rotacija sjetve Monokulture Hranjive materije Zahtjevne biljke Manje zahtjevne biljke Azot Kupusnjače Mahunarke Korjenaste biljke Lukovičaste kulture Samorasijavanje


Autorica

Tatjana Suhajček

Više [+]

Tatjana je po zanimanju biolog. Eksperimentiše u poljoprivredi i svoja iskustva želi da prenese svim zainteresovanim za alternativnije pristupe u povrtlarskoj proizvodnji.