I povrtari muku muče sa sušom - kiša došla u posljednji čas

U ovoj godini veliki broj povrtara, naročito onih koji imaju proizvodnju na otvorenom, suočava se sa problemom suše, bolestima i štetnim insektima. Posljednje padavine trebalo bi da, koliko toliko, poprave količine vlage u zemljištu. Ipak, pojedini proizvođači odustali su ili smanjili površine koje obrađuju.

Kada su temperature na otvorenom oko 40 stepeni, a u plastenicima, oko 50°C, biljke ne mogu da napreduju i sazrijevaju. Jednostavno rečeno, biljke vegetiraju. Još teže je ako su prisutne i tropske noći, odnosno, kada temperature ne idu ispod 20 stepeni.

Akutni problem

Mnogi povrtari žale se da, u uslovima enormno visokih temperatura, ne pomaže ni navodnjavanje jer su sunčevi zraci toliko jaki da biljke, i pored svakodnevnog zalijevanja, ne mogu da napreduju. Pojedini imaju velike probleme zbog toga što su rječice i potoci presušili. Do problema je došlo i u većim mjestima, u prigradskim naseljima, gdje su lokalne vlasti zabranjivale zalijevanje bašti, zbog nedostatka vode.

Ako neki povrtar ima veće površine pod povrćem teško da je mogao da stavi mreže za zasjenjivanje, a ako jeste, troškovi proizvodnje značajno su porasli. Neki su čak prekinuli s proizvodnjom jer biljke zbog suše ne mogu da daju dovoljne količine plodova. I u povrtarstvu, sve češće se postavlja pitanje opravdanosti gradnje akumulacija, odnosno, obezbjeđivanja većih količina sopstvene vode kako bi se riješio problem zalijevanja u sušnim periodima koji traju sve duže.

Odustaju ili smanjuju proizvodnju

Osim suše, veliki problem povrtarima predstavlja manjak radne snage. Starosna struktura stanovništva u selima i odlazak mladih u inostranstvo ne obećava da će se stanje promijeniti nabolje u narednim godinama. Pojedini, veći proizvođači, zbog toga su smanjili površine koje obrađuju, bilo da je riječ o otvorenom ili zatvorenom prostoru.

Neki su smanjili proizvodnju za 70 posto. Ovo dovodi do zaključka da će se povrtarskom proizvodnjom baviti samo oni proizvođači koji imaju dovoljno radne snage u porodici, jer će uskoro biti skoro nemoguće pronaći radnika koji će na plus 40 stepeni raditi u polju, bez obzira kolika je dnevnica.

Moljac paradajza

Ipak, skoro svi povrtari zadovoljni su sa ovogodišnjim cijenama povrtarskih kultura, naročito paradajza. Cijena u većim gradovima rijetko je padala ispod tri marke po kilogramu, dok su i cijene paprika i krastavaca nešto više u odnosu na prethodnu godinu.

Na terenu, i na otvorenom i u zatvorenom prostoru, u usjevima paradajza, prisutni su simptomi napada moljca paradajza, Tuta absoluta, zatim plamenjače paradajza, Phytopthora infestans, crne pjegavosti, Alternarie solani, i bakteriozne uvelosti, Сlavibacter michiganensis subsp. Michiganensis.

Proizvođači ne bi smjeli da koriste fungicide insekticide s dužom karencom. U predstojećem periodu preporučuje se da se pažnja obrati najviše na moljca paradajza kojem odgovaraju visoke temperature. U odnosu na prošlu godinu, u većini povrtnjaka, zabilježeni su slabiji napadi zelene i smeđe stjenice.

Slabiji rod paprika

Dolazi i do sporijeg sazrijevanja plodova, upravo zbog visokih temperatura, ali se očekuje da će u narednom periodu stanje biti bolje jer se ne predviđaju previsoke temperature. Šeri paradajz mnogo bolje podnosi visoke temperature, čak i u plastenicima.

Paprika se nekako bori s visokim temperaturama, a proizvođači se žale da je ove godine slabiji rod, naročito u plastenicima. Krastavci su vrlo osjetljivi na visoke temperature, a imajući u vidu da vole navodnjavanje, bez svakodnevnog zalijevanja, nije moguće održati zasad i dobiti kontinuitet u plodonošenju.