Domaći krompir propada u skladištima čekajući uvođenje prelvmana - bezuspješno?!

Pored aktuelne situacije sa zahtjevima poljoprivrednika za uvođenje prelvmana na uvoz mesa, slično stanje je i u proizvodnji krompira.

Uvođenje prelvmana na uvoz ovog povrća u našu zemlju, u mjesecima kada je najtraženiji na tržištu, doprinjelo bi u velikoj mjeri isplativosti uzoja. Umjesto toga, krompir je i dalje na deponijama a povrtari već duže vrijeme bez uspjeha traže uvođenje pomenute mjere.

U prošloj godini uvezli smo oko 19.251.696 kilograma navedene povrtarske vrste, u vrijednosti od 14.836.754, KM dok je istovremeno izvezeno čak šest puta manje, odnosno, 3.201.551 kg, u vrijednosti od 1.987.969 KM, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. 

Prodato 1.000, a ostalo još 5.000 tona !

Većini proizvođača ogromne količine ovog povrća propadaju u skladištima i trapovima i imaju veoma kratke vremenske rokove da ga prodaju pa jednu od mogućnosti da se to riješi, vide u otkupu države određenih količina, da bi od tog novca u tekućoj sezoni mogli posaditi nešto drugo.

U Udruženju povrtara RS napominju da su do sada prodali samo hiljadu tona krompira.

"Imali smo oko 6.000t, a ostalo je još 5.000 tona neprodatog krompira, koji je u skladištu i propada. Najviše u roku tri sedmice se može prodati, a onda će završiti na deponiji", naveo je za Nezavisne Branko Mastalo, predsjednik udruženja, dodajući da su oni zahtjevali i još uvijek traže da se povrće nadoknadi na neki način.

Prema njegovim riječima, uloženo je 20 pfeninga po kilogramu, mada bi im se isplatilo i 0,15 KM. "To bi iznosilo oko 750 hiljada KM što bi dobro došlo proizvođačima da uđu u proizvodnju za iduću sezonu, s obzirom na to da su svi ostali dužni poljoprivrednim apotekama i bankama i od kojih sada ne mogu dobiti sredstva", naglašava Mastalo.

Može li otkup biti organizovaniji ?

Ove 2021. je posađeno i do 30 odsto manje povrća, nego prethodnih godina, prije početka pandemije. Povrtari već duže vrijeme traže uvođenje sezonskih prelvmana na uvoz krompira, luka i kupusa. "To bi konkretno značilo za recimo krompir, u određenom periodu, od 01. juna do 30. marta, bude smanjen uvoz a domaći proizvođači zaštićeni", objašanjava Mastalo.

Da li bi fabrika za preradu krompira pomogla poljoprivrednicima Rogatice?

Kako smo ranije pisali, poljoprivrednici bi sijali i veće površine pod navedenom povrtarskom vrstom samo kada bi otkup bio organizovaniji, a sada se snalaze na razne načine iako to nije dovoljno.

Kao jedno od potencijalnih rješenja postojećeg stanja jeste razmatranje mogućnosti izgradnje fabrike za preradu krompira. Na taj način doprinjelo bi se poljoprivredi i poljoprivrednicma, kroz proizvodnju čipsa i ostalih finalnih proizvoda od ovog povrća.

Ljudi su odavno u selima na hiljadu metara nadmorske visine, kao što su Borike kod Rogatice, uzgajali krompir da bi prehranili obično višečlane porodice. Danas se njegovom proizvodnjom za tržište bavi skoro svako drugo domaćinstvo. Proizvodi se uglavnom merkantilni, odnosno onaj za jelo.