Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Suživot biljaka
  • 02.04.2016. 08:00

Dobri i loši susjedi među biljkama

Mješoviti uzgoj kultura omogućuje svakom vrtlaru zaštitu od bolesti, štetočina i korova, veće prinose i manju potrošnju kemijskih sredstava za zaštitu bilja.

  • 6.688
  • 600
  • 0

Biljna konsocijacija ili kombinacija jest specifičan način uzgoja gdje se više kultura uzgaja na istome mjestu u isto vrijeme.

Interakcije između biljaka poznate su već tisućama godina. Mehanizam ovih interakcija funkcionira na principu alelopatije, što znači utjecaj jedne biljke na drugu. Svaka biljka ima poseban miris i izlučevine korijena, koji utječu na rast susjednih biljaka, a time mogu biti potaknute na bolji ili lošiji rast. Određena biljna susjedstva mogu biti dobra preventivna ili čak odbijajuća mjera protiv bolesti i nametnika.

Dobrim planiranjem do harmonične biljne zajednice

Dobro isplanirana mješavina kultura koje se uzgajaju na jednoj gredici dovodi do raznovrsne i harmonične biljne zajednice, gdje potrebe jedne biljke ne zasjenjuju drugu, nego se međusobno pomažu. Potrebno je voditi računa da se biljke međusobno ne zasjenjuju svojim listovima i plodovima, te uvijek treba imati dovoljno prostora za svjetlo i zrak. Prinosi ovakvog načina uzgoja su često i veći od prinosa pri uzgoju samo jedne kulture. Osim toga, velika je prednost što je moguće vremensko snabdijevanje ranim povrćem i začinskim biljem jer dozrijevaju u pravilnim razmacima. Nakon berbe salate, rotkvice, špinata i grbice, stvara se mjesto za glavne kulture. Na ovaj način je površina na kojoj se uzgajaju biljke bolje iskorištena.

Iako sve biljke koriste hranjiva iz tla, mahunarke (grašak, grah, djetelina) vraćaju neka od hranjiva u tlo zahvaljujući korisnoj suradnji s bakterijama koje fiksiraju dušik iz zraka. Na ovaj način se tlo obogaćuje dušikom koji druga biljka može iskoristiti za svoj rast i razvoj, a time se i poboljšava plodnost tla. U konsocijaciji, biljke štite jedna drugu, jer biljke višeg habitusa stvaraju povoljnije fitoklimatske uvjete za drugi usjev manjeg habitusa u početnom rastu, tako što povoljno zasjenjunju niže biljke pri visokim temperaturama, štite ih od vjetra te mogu biti i podloga za biljke penjačice. U pravilu se može reći da se veliki broj biljaka međusobno podnosi i da međusobno povoljno utječu jedna na drugu. Relativno je mali broj biljaka koje se međusobno ne podnose i koje, ako su zasađene zajedno, stvaraju negativne utjecaje. U tablici 1. su prikazane biljke koje su u pozitivnim i negativnim odnosima.

Začinsko bilje ima važnu ulogu u mješovitim kulturama

dobri susjedi u vrtu
Začinsko bilje odbija štetne nametnike

Vrlo važnu ulogu u mješovitim kulturama ima začinsko bilje jer djelomično poboljšava okus svojih susjednih biljaka. To je primjerice primjećeno kod ranog krumpira koji se sadi uz kim i korijandar. Rotkvica je bogatijeg okusa ako se sije zajedno s grbicom, a čak ih se može sijati zajedno u isti red. Osim toga, mirisi koje začinsko bilje ispušta odbija nametnike. Celer odbija buhače i gusjenice od kupusnjača. Kadulja, timijan i paprena metvica štite kupusnjače od napada kupusnog moljca. Čubar u grahu odbija crne lisne uši. Kombinacija dragoljuba i kres-salate štiti rajčicu i voćke od lisnih i krvavih ušiju. Neven i kadifica potiču rast i zdravlje mnogih biljaka tako što uništavaju štetne nematode.

Neke biljke prilično privlače određene kukce. Primjerice, dragoljub je jako privlači lisne uši i tako štiti usjev na dva načina: služi kao mamac kako bi se izbjegla šteta na željenim usjevima te se lakše kontrolira broj nametnika. Nakon što su nametnici pali u zamku, zaražene biljke treba ukloniti iz usjeva. Nisu svi ni kukci nametnici, već postoje i korisni koji se prehranjuju štetnima ili ih parazitiraju. Da bi se pojavili korisni kukci, potrebno je posijati njihove biljke domaćine. Kopar privlači parazitske osice koje mogu pomoći pri napadu gusjenica na kupusu ili lisnih uši na salati. Druge biljke domaćini korisne za kukce su i stolisnik, komorač, bosiljak, paprena metvica. Korisnu ulogu može imati i ukrasno bilje. Pelargonija i kokotić privlače japanskog pivca, koji ugiba zbog njihovog peluda. Suncokret privlači lisne uši, a njihova šteta na suncokretu je minimalna. Vratić odbija određene vrste mrava, japanskog pivca i miševe. Ove biljke vraćaju kalij u tlo. Lavandini cvjetovi odbijaju muhe i razne vrste moljaca.

Kako pravilno gnojiti tlo?

Budući da se na istoj gredici sada nalaze biljke koje imaju više i niže zahtjeve za hranjivima, priprema tla i gnojidba moraju biti usklađene s tim. Površine na kojima će se uzgajati kupusnjače, krastavci, krumpir te luk, mrkva, cikla, salata potrebno je u jesen oprskrbiti razgrađenim gnojem ili organskim gnojivom. Sve ostale površine mogu dobiti kompost. Povrće koje tijekom vegetacije zahtjeva prihranu, zalijeva se koprivinim tekućim gnojivom. Kako tlo ne bi ostalo golo, može se malčirati gorušicom ili mahunarkama te njihovim ostacima, zatim otkosima trave ili sijena.

Mješoviti uzgoj kultura omogućuje svakom vrtlaru zaštitu od bolesti, štetočina i korova, veće prinose i manju potrošnju kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Ovaj način uzgoja zahtjeva dosta planiranja, truda i eksperimentiranja, ali s iskustvom i boljim upoznavanjem tajni biljaka mogu se postići lijepi uspjesi.

Tablica 1. Dobri i loši susjedi u vrtu

Biljka

Dobar susjed

Loš susjed

blitva

niski grah, kupusnjače, mrkva, rotkvica

celer

niski grah, krastavac, kamilica, kupusnjače, poriluk, paradajz

krumpir, salata, kukuruz

cikla

niski grah, kopar, krastavac, češnjak, kupusnjače, korijandar, kim, salata, tikvice, luk

krumpir, poriluk, kukuruz, špinat

češnjak

jagoda, krastavac, malina, ljiljani, mrkva, voćke, ruža, cikla, paradajz, tulipan

grašak, kupusnjače, grah

endivija

komorač, kupusnjače, poriluk, grah

grah

čubar, jagoda, krastavac, krumpir, kupusnjače, salata, cikla, celer, paradajz

grašak, komorač, češnjak, poriluk, luk

grašak

kopar, komorač, krastavac, kupusnjače, salata, kukuruz, mrkva, rotkvica, tikvice

krumpir, češnjak, poriluk, paradajz, luk

jagoda

grah, češnjak, salata, poriluk, rotkvica, vlasac, špinat, luk

kupusnjače

komorač

endivija, grašak, matovilac, krastavac, salata, kadulja, radič

kopar, grah, kim, paradajz

korabica

grah, grašak, krumpir, salata, poriluk, rotkvica, špinat, paradajz

krastavac

grah, kopar, grašak, komorač, kupusnjače, salata, korijandar, kim, poriluk, celer, luk

rotkvica, paradajz

krumpir

bob, kamilica, dragoljub, kupusnjače, kim, kukuruz, hren, paprena metvica, špinat, kadifica

grašak, bundeva, cikla, celer, suncokret, paradajz

kupusnjače

grah, kopar, endivija, grašak, kamilica, krumpir, salata, korijandar, kim, poriluk, blitva, paprena metvica, cikla, celer, špinat, paradajz

jagoda, gorušica, češnjak, luk

luk

čubar, kopar, jagoda, krastavac, salata, mrkva, cikla, radič

grah, grašak, kupusnjače

mrkva

grašak, češnjak, rajčica, radič, luk, kadulja, rotkva, blitva

kopar, anis

poriluk

endivija, mrkva, celer, paradajz, korabica, salata, kamilica

radič

salata, grah, mrkva, grah, paradajz

paradajz

bosiljak, cikla, celer, grah, dragoljub, mrkva, poriluk, peršin, salata, češnjak, špinat, grah, radič,

krumpir, komorač, grašak

rotkvica

blitva, mrkva, grašak, dragoljub, grah, kupusnjače, salata, špinat, paradajz

krastavac

salata

grah, kopar, grašak, paradajz, luk, rotkvica, komorač, radič, krastavac, cikla, jagoda, korabica, poriluk

peršin, celer

šparoga

krastavac, salata, peršin, paradajz

luk, češnjak

špinat

paradajz, grah, krumpir, jagoda, rotkvica, korabica, celer, kupusnjače

tikvice

kukuruz, dragoljub, grah, luk, cikla

Foto:youreasygarden.com,yesilist.com, hipchickdigs.com, theprudentgarden.com


Tagovi

Planiranje biljaka Biljna konsocijacija Alelopatija Suživot biljaka Biljna zajednica Veći prinosi Plodnost tla Začinsko bilje Mješovite kulture Nametnici


Autorica

Martina Režek

Više [+]

Magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem usavršavanja na području znanosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Kako vi zovete ovo !? Dosta se koriste u islamskoj tradiciji u mjesecu Ramazanu !