Biljana Keserović i tokom zime štiti povrće po organskim principima

Mnogi proizvođači smatraju da nije moguće zaštititi povrće u plastenicima u ljetnom i zimskom periodu sredstvima koja su registrovana za primjenu u organskoj proizvodnji. Lakše im je da se uzmu fungicidi sa kraćom karencom koji će da obave svoj posao, ali je činjenica da je moguće zaštititi povrće i bez pesticida, odnosno, sredstvima koja su bez karence i nisu štetna za zdravlje ljudi. 

Primjer Biljane Keserović iz Piskavice, nedaleko od Banjaluke, pokazuje upravo to. Njeno gazdinstvo, odnosno, SP "Dunjica" je u procesu certifikacije za organsku proizvodnju.

Registrovana organska sredstva

Tri godine za prihranu i zaštitu povrća koristi sredstva dozvoljena u organskoj proizvodnji. Na ukupnoj površini od dva duluma primjenjuju se đubriva koja u sebi sadrže organski azot i ugljenik, tečnu melasu od voća i žitarica, tekući ekstrakt kvasca koji sadrže smeđe alge, zatim fermentisane ekstrakte crvenih algi bogate jodom, najvažnije minerale kao što su kalijum i kalcijum, aminokiseline.  

Naročito su važne L aminokiseline koje većina sredstava sadrži, a biljka lakše usvaja čime se povećava otpornost na stresne situacije kao i napad patogena.

"Treću godinu koristim ova sredstva i prezadovoljna sam. Nema bolesti i štetočina, a kada mijenjam kulture u plasteniku, osim njih, koristim i organski peletirani stajnjak. Interesantno je da su sredstva korisna i u voćarstvu jer prošle godine, nisam imala problema s čađavom krastavosti jabuka i krušaka. Jabuka je nešto i rodila, a krušku je, nažalost, mraz uništio i šteta je bila 100 posto", kaže Biljana.  

Nema pojave bolesti

Sredstva koja Biljana koristi povećavaju otpornost na bolesti kao što su botritis, monilija, pepelnica i plamenjača, koje su najviše štetne za skoro sve povrtarske kulture. Ono što je najvažnije jeste da se ova sredstva mogu koristiti u svim fazama rasta i razvoja biljaka. Riječ je o preparatima Lysoammin, Redblock, Block, FirstSun i ostalim koje nabavlja iz preduzeća "GAJ" Mostar.

Koriste se u količini od 300 mililitara do pola litra na 100 litara vode, svakih sedam do 10 dana, ako se apliciraju folijarno, preko lista, a ako se puštaju kroz sistem za navodnjavanje, litra do dvije, u 1.000 litara vode. Sličan pristup zaštite koristi se i tokom proljeća i ljeta kada se u plastenicima najviše uzgajaju paradajz, paprka i krastavac.

Važno je imati dobre plastenike

Biljana trenutno u plastenicima proizvodi salatu, brokoli, luk, blitvu, peršun, kao predkulture paradajzu, paprici, krastavcu i ostalim kulturama koje se siju ili sade u proljeće. 

Podrazumjeva se da se moraju stvoriti uslovi za njihov rast i razvoj, od dobrog plastenika sa sistemom za navodnjavanje, neoštećenim najlonom, ručkama za provjetravanje, pa do mogućnosti zagrijavanja u slučaju izuzetno niskih zimskih temperatura kojih je, ruku na srce, sve manje. 

Svaki dan neophodno je provjetravati plastenike kako ne bi došlo do kondenzacije, dok se predveče bočni najloni spuštaju i plastenik se ostavlja zatvorenim tokom noći da ne dođe do izmrzavanja povrća.