Batat iz rasada - sadnja na otvorenom polovinom maja

Proizvodnju rasada batata treba započeti krajem zime. Izdanci na korijenu se pikiraju u male saksije ili kontejnere i nakon razvoja i rasta mlade biljke se polovinom maja iznose na njivu, a za vađenje spreman je za najmanje tri mjeseca od sadnje.

Kod nas poznat kao slatki krompir, vodi porijeklo iz Srednje i Južne Amerike, ukoliko se gaji u tropskim krajevima onda je višegodišnja biljka, a na područjima gdje su zime hladnije je jednogodišnja. U našim uslovima, gajenje započinje proizvodnjom rasada, a kada je u fazi pet do šest listova, odnosno visine 15 do 20 cm spreman je za rasađivanje. Ne preporučuje se gajenje u monokulturi, a na istu parcelu može se saditi poslije četiri godine.

Batat: Ne čuvajte ga u blizini crvenog luka, promijeniće mu ukus

Korijen batata može biti crvene, narandžaste ili žute boje, po sastavu je sličan običnom krompiru, ali sadrži više proteina i minerala, vitamina i vlakana. Bogat je ugljenim hidratima, i sadrži veoma malo šećera. Može se kuhati, pržiti, peći, a dio biljke koji koristimo je u stvari njegov zadebljali korijen. Jedna biljka može imati više od 15 takvih korjenova pojedinačne mase od 100 do 500 gr.

Naklijavanje i dobar rasad

Dok se krompir razmnožava vegetativno - iz krtole, za proizvodnju slatkog neophodni su mladi izdanci koji rastu iz samog korijena, odnosno za uspješan uzgoj potrebno je imati dobar rasad, poput paprike i paradajza. Do onog kvalitetnog može se doći na nekoliko načina, ali se ovdašnji proizvođači najčešće odlučuju za pikiranje korijenovih izdanaka. Ovaj posao najbolje je započeti krajem zime kako bi početkom ili sredinom maja imali dobro razvijen rasad spreman za sadnju.

O ovoj proizvodnji razgovarali smo sa Milanom Imerovski, studentkinjom Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu koja svaki slobodan trenutak koristi kako bi otišla u Bingulu kod Šida u Srbiji, selo u kome žive njeni roditelji pa svi zajedno rade ovaj posao.

Kako nam je objasnila korijenje krajem februara i početkom marta stavljaju u gajbice gdje naklijavaju. Za taj proces neophodno je da batat bude u adekvatnim uslovima oko mjesec dana.

Rasađivanje ručno

Nakon pojave izdanaka na korijenu veličine od pet do 10 cm oni se pikiraju u kontejnere ili saksije koje se koriste za ostalo povrće, sa kvalitetnim supstratom koji svojim sastavom omogućava razvoj i ukorenjivanje biljke. Tako se zapravo sadnice ili rasad pripremaju za sadnju na otvorenom, najčešće polovinom maja.

"Mi ove godine imamo oko 6.000 biljaka, 2.000 ćemo zasaditi na našoj parceli, a ostatak prodati. Mlade biljke njegujemo tako što ih redovno zalijevamo i kontrolišemo, temperatura u plasteniku je oko 20 stepeni tako da rasad dobro napreduje. Polovina maja je najbolji vremenski period za iznošenje mladih biljaka na njivu", rekla je Imerovski objašnjavajući da ovo povrće rasađuju ručno.

Rasađuje se kada prođe opasnost od mrazeva kao i niskih temperatura zemljišta - što je temperatura viša, rasad će se brže ukorijeniti, a veoma je bitno da se biljke nakon ove radnje dobro zaliju. Razmak između redova trebao bi biti od 100 do 120 cm, razmak između biljaka je od 30 do 50 cm, a biljke se sade na dubini od šest do 10 cm.

Ne napada ga krompirova zlatica

Neposredno nakon sadnje najintenzivnije se razvija korijenov sistem, a mjere njege svode se na redovno suzbijanje korova.

"Ručno uklanjamo korov, kopamo i plijevimo, a obzirom da ga ne napada krompirova zlatica nema potrebe za hemijskim tretmanom", kaže naša sagovornica dodajući da je za sazrijevanje potrebno od 90 do 120 dana kada po biljci treba da bude od dva do četiri kilograma slatkog krompira, a to je najčešće krajem avgusta i početkom septembra.

Kod nas se batat još uvijek ne gaji masovno na velikim površinama, ali mnogi ga sade u svojim baštama i na manjim površinama, te se za rasad raspituju ovih dana.

"Cijena pojedinačne sadnice u čašici je 75 dinara (1,20 KM), a ukoliko neko želi u kontejneru od 104 komada cijena po sadnici je 35 dinara (0,56 KM)", kaže na kraju Milana Imerovski.