"Mislim da bi se svi poljoprivrednici složili sa mnom kako bi bilo puno bolje da imamo otkupne stanice za naše proizvode i da bi sa dobrom otkupnom cijenom bilo daleko jednostavnije", kaže nam Adis Alić.
Vanredne situacije, poput aktuelne pandemije, još više naglašavaju značaj hrane, čija je proizvodnja u posljednje vrijeme postala prioritet brojnim porodicama.
Jedno od njih je i domaćinstvo Adisa Alića iz Ilijaša, koji se bavi plasteničkom proizvodnjom povrća već dvije godine. U poljoprivredi je, kako kaže, puno više od tog perioda, što kroz srednju školu, a poslije i na Poljoprivredno - prehrambenom fakultetu koji je završio u Sarajevu.
"Naravno, radio sam i u struci gdje sam stekao potrebno iskustvo o uzgoju povrća u zaštićenom prostoru. Nakon određenog vremena, kada sam imao dovoljno znanja i prakse, odlučio sam se na samostalnu proizvodnju", kaže za Agroklub Alić.
Trenutno se njegov uzgoj odvija na 300 metara kvadratnih plastenika. U zatvorenom, ističe, proizvode tokom čitave godine.
"U proljetnoj sjetvi tu su paradajz, paprika, patlidžan, krastavac, a u predstojećoj jesenjoj zastupljeni su zelena salata, špinat, mladi luk, blitva", priča naš sagovornik i dodaje da mu je u planu svakodnevni rad na unapređivanju i širenju proizvodnje tako da od proljeća namjerava uzgajati i krompir, crni i ljubičasti luk, boraniju i grah.
Pored povrća, na gazdinstvu su započeli i sa proizvodnjom začinskog bilja u saksijama. Neke od vrsta koje se tu mogu naći su bosiljak, menta, ružmarin, a od iduće godine prioritet im je uzgoj vlastitog rasada paradajza, paprike, krastavica, patlidžana i na taj način bi, ukazuje, zatvorili proizvodni ciklus - od sjemena (rasada) pa do ploda.
Nije samo povrće dominantno na gazdinstvu Alića, koji se pored plasteničke bave i peradaraskom proizvodnjom.
"Sa peradarstvom smo tek na početku. Držimo domaće koke i to u slobodnom uzgoju", otkriva ovaj mladi poljoprivrednik. Takođe naglašava da sve to ima i svojih prednosti i mana, baš kao i svaka proizvodnja.
"Prednost je sigurno u kvaliteti, a što su naši kupci prepoznali jer su to koke koje se ne drže u kavezima i ne jedu koncentrat tako da je puno zdravije, a i težimo uzgoju kao što se nekad radilo na selima", komentariše Alić, dodajući da prodaju samo domaća jaja.
Ipak, vremenske prilike su nepredvidive i proizvođači im se moraju prilagođavati. Što se tiče ove sušne godine, kaže da su posljedice najviše osjetili na prinosima, ali ne i na kvaliteti proizvoda !
"U plastenicima je instaliran sistem navodnjavanja kap po kap tako da nismo imali problema".
Međutim, napominje da sa plasmanom robe imaju problema, prije svega zato što su otkupne cijene dosta niske tako da sami traže tržište.
"Mislim da bi se svi poljoprivrednici složili sa mnom kako bi bilo puno bolje da imamo otkupne stanice za naše proizvode i da bi sa dobrom otkupnom cijenom bilo daleko jednostavnije", naglašava.
Dodaje da imaju saradnju sa nekim prodavnicama i ugostiteljskim objektima, ali i da vrše dostavu na području Sarajeva, Visokog i Breze. Registrovali su i obrt pod nazivom "Zdrava priča", a takođe su kreirali i Facebook stranicu - Poljoprivredni proizvodi i usluge gdje svi zainteresovani mogu vidjeti čime se bave.
Za kraj poručuje da je cjelokupna proizvodnja zasnovana na biološkim principima jer ne koriste nikakva hemijska sredstva za zaštitu usjeva.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
