Toplinski val u junu "pržio" Evropu - izgledi za jednogodišnje usjeve nisu najbolji?

MARS Bulletin objavio je izvješće Praćenje usjeva u Evropi s naglaskom na stupanj i uticaj neuobičajeno ranih i intenzivnih toplinskih valova koji su tijekom juna pogodili veći dio Evrope.

U većini središnje i istočne Evrope, juni 2019. bio je ili najtopliji ili među najtoplijim junima u njihovoj vremenskoj arhivi, koju bilježe od 1979. godine. Posljednji tjedan juna bio je najtopliji u velikim dijelovima zapadne, središnje i južne Evrope. Istočna Španjolska, istočna Francuska, Njemačka, Češka, Poljska, Litva i Latvija pretrpjele su najveći uticaaj toplinskog vala na jednogodišnjim usjevima.

To se uglavnom odnosi na regije u kojima su usjevi već bili oslabljeni u ranijim fazama i/ili gdje su učinci ispodprosječne opskrbe vodom pogoršane visokim temperaturama.

Na razini EU očekuje se da će učinci toplinskog vala na prinos, u usporedbi s junskim izdanjem biltena MARS, biti malo ili nimalo značajni za zimski ječam, durum pšenicu i uljanu repicu; i relativno mali za zimsku meku pšenicu, suncokret i kukuruz.

Očekuje se da će se potencijal prinosa za proljetni ječam i proljetnu pšenicu znatno smanjiti. Izgledi za šećernu repu i krompir također su oslabili, ali su ukupni dobri prinosi još uvijek mogući, ovisno o toplinskim uslovima i dostupnosti vode u nadolazećim mjesecima.

Uspoređujući maksimalne dnevne temperature u Bosni i Hercegovini možemo vidjeti kao je juni ove godine u sjevernom dijelu zemlje te zapadnom dijelu bio drugi najtopliji juni od kada se zabilježavaju MARS podaci od 1979. godine dok je u većem ostatku zemlje to bio treći najtopliji juni prema MARS podacima.