Tečna glina, biougalj i larve muha za veću plodnost zemljišta

Ekstremne vremenske prilike i ljudske aktivnosti sve više uništavaju zemljište. Brojni istraživači i naučnici rade na različitim tehnikama poboljšanja.

Dugo vremena se mislio da manja obrada i sjetva van sezone doprinose očuvanju, ali se to pokazalo neadekvatnim u uslovima suše, poplave i ekstremnih temperatura. Sve izraženija erozija smanjuje plodnost što može dovesti do 10 posto gubitaka u svjetskoj proizvodnji usjeva do 2050. godine, prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija.

Za nastale probleme stvoreno je mnogo inovativnih rješenja koja mogu dopuniti tradicionalne načine. Mnoge kompanije već rade na nehemijskim načinima dodavanja hranljivih sastojaka usjevima kao što su mikrobi. Proizvodi koji imaju za cilj regeneraciju poljoprivrednog zemljišta idu dalje. Nova rješenja osim što obezbjeđuju hraniva, poboljšavaju vodni kapacitet zemljišta te imaju sposobnost da umanjuju potrebne količine đubriva, izvještava Reuters. 

Tečna glina u pustinjskom pijesku

U kalifornijsku pustinju ubrizgava se tečna glina kako bi vezala vlagu. 

Naime, norveška kompanija "Desert Control" je potrošila 18 godina i 25 miliona dolara razvijajući tečnu glinu za jačanje zemljišta i vezanje hraniva i vode. Podaci iz prošle godine su pokazali da glavica rimske salate bila veća od 21 do 53 posto u odnosu na netretirano zemljište.

Biljni ugalj za plodnije zemljište

U stakleniku, u Novoj Škotskoj, kanadska znanstvenica Vicky Levesque dodaje biougalj kako bi pomogla jabukama da bolje rastu. Biougalj je umjetno sredstvo stvoreno po uzoru na izuzetno plodne dijelove amazonske prašume zvane "Dark Earths" koje su nastale tokom vremena kao nusprodukt razlaganja, raspadanja životinja i stajnjaka.

Stvoreno sredstvo djeluje na jačanju zemljišta, veže karbon i ponaša se kao spužva za vodu. Levesque je svoje istraživanje započela 2012. godine. Tretirano glineno zemljište emituje drastično manje azotnog oksida, pogodujući atmosferi i zadržavajući više ugljika u zemlji gdje može potaknuti rast biljaka. Neke vrste biouglja povećale su prinose paradajza u stakleniku i slatke paprike za 32 posto odnosno 54 posto, a potrošeno je manje đubriva.

Đubrivo od larve muhe

Malezijska kompanija stvorila je "Soil conditioner" od izmeta i ljuske larve crne vojničke muhe, koji je u istraživanjima doveo do povećanja organske materije od 12 posto. 

Kompanija je od 2015. počela prodaju i mjesečno u prosjeku distribuiraju 200 t. Poljoprivrednici ovo vrijedno đubrivo koje potiče od larvi primjenjuju za lisnato povrće, krastavce i voće. Količine su za sada premale da bi zainteresovale svjetsko tržište.